MATTEO SALVINI nekoć je bio prvo lice talijanske krajnje desnice, ali je zbog popularnosti Giorgije Meloni pao na poziciju mlađeg i potencijalno remetilačkog partnera u njihovoj izbornoj koaliciji.

Prošlotjedna ispitivanja javnog mnijenja daju Braći Italije, postfašističkoj stranci Giorgije Meloni više od 24 posto glasova na nedjeljnim izborima, gotovo dva puta više nego Salvinijevoj protuimigrantskoj Ligi.

Hoće li Salvini raditi probleme?

Takav izborni rezultat omogućio bi joj da zatraži dužnost premijerke i odlučuje o smjeru njihove koalicije, koja uključuje i umjereniju desnu stranku Forza Italija bivšeg premijera Silvia Berlusconija.

To bi razočaralo Salvinija, koji se našao u vladi pošto je osvojio 17 posto glasova na općim izborima 2018., dok je iduće godine na izborima za Europski parlament zapanjio s dvostruko više od toga.

Ključno pitanje bit će hoće li vođa Lige moći prihvatiti slabiju poziciju ili će raditi probleme u pitanjima oko kojih se ne slaže s Meloni, u prvom redu ratu u Ukrajini. Salvini njeguje imidž čovjeka iz naroda. Otvoreno kritizira Europsku uniju, muslimane i Rome te se diči svojim katoličanstvom.

Svoju nekoć secesionističku stranku, koja se prije zvala Sjeverna liga, uspio je prometnuti u nacionalnu silu na valu nezadovoljstva Bruxellesom i desecima tisuća migranata koje more svake godine izbaci na talijanske obale.

"Talijani na prvom mjestu"

No zadnjih godina zasjenila ga je Meloni, koja dijeli njegovu euroskeptičnu platformu utemeljenu na načelu "Talijani na prvom mjestu", ali se, unatoč neofašističkim korijenima svoje stranke, prikazuje i kao izravna, ali bezopasna majka kršćanka.

"Salvini je počinio neke velike pogreške, što je naštetilo njegovoj slici u javnosti", smatra Lorenzo De Sio, profesor politologije na rimskom Sveučilištu Luiss.

Na vrhu popisa je njegova arogancija kojom je pokušao srušiti svoju koalicijsku vladu 2019., u nadi da će doći do novih izbora nakon što je ostvario veliku pobjedu na europskim izborima, da bi se, kada se to izjalovilo, našao u opoziciji.

Ključan čimbenik u usponu Meloni bila je i njezina odluka da ne ulazi u veliku koaliciju premijera Maria Draghija osnovanu u veljači 2021., u čemu je bila jedina, stekavši status autsajdera što je privuklo mnoge razočarane birače.

"Meloni je mogla slobodno glasati za vladu kada je to htjela, primjerice u vezi Ukrajine, ali je i isto tako napadati kada je željela sačuvati svoj identitet", rekao je De Sio u razgovoru za AFP.

Najava poteškoća?

Njezina stranka je euroskeptična, premda se više ne zauzima za napuštanje jedinstvenog europskog tržišta, ali snažno podržava europske sankcije protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu.

Salvini s druge strane, kao dugogodišnji pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina, kritizira sankcije, tvrdeći da su nanijele više štete Europi nego Rusiji, osobito u vidu rasta cijena energenata.

Vođa Lige traži da se više pomogne kućanstvima i poduzećima da ublaže posljedice rasta računa za struju i plin pa čak i ako to znači povećanje već golemog talijanskog duga. Meloni se s time ne slaže i uvjerava da će voditi odgovornu fiskalnu politiku.

Kako će uskladiti te svoje razlike u stajalištima, kao i one s Berlusconijem, koji spada u desni centar i više je proeuropski orijentiran, a u anketama dobiva oko osam posto glasova, vjerojatno će ovisiti o konačnoj ravnoteži vlasti.

Salvini nije u situaciji u kojoj je bio prije tri godine

"Salvini i Silvio Berlusconi bit će teški koalicijski partneri i očajnički će željeti povratiti vidljivost naglašavajući političke razlike nakon što će na izborima (vjerojatno) biti potučeni", prognozira Wolfango Piccoli iz konzultantske tvrtke Teneo.

No De Sio napominje da Salvini sada nije u situaciji u kojoj je bio 2019. kada je mogao profitirati rušenjem vlade. Naglašava da je talijanska desnica u prošlosti uspijevala prevladati razlike s ciljem da opstane na vlasti.

"Prevladava pragmatičan pristup, u kojem svi radije čuvaju svoja mjesta u vladi, sa svim pogodnostima koje s time idu."