KARTA KLIMATSKIH PROMJENA Hrvatska će postati dio nenaseljive pustinje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: New Scientist
INTERNETSKI portal Big Think objavio je kartu koja pokazuje kako će izgledati svijet topliji za 4 Celzijeva stupnja.
Polinezije više nema, potonula je. Pakistan i južna Indija su napušteni, a Europa se polako pretvara u pustinju. Takva nas situacija očekuje kada svijet bude topliji za samo 4 stupnja, piše novinar Frank Jacobs.
Klimatske izbjeglice bježat će na Antarktiku i u Sibir
Međutim, ima i dobrih vijesti. Zapadna Antarktika više nije ledena i nenaseljiva. U novim zelenim područjima osnivat će se novi gradovi. Sjeverna Kanada, Skandinavija i Sibir hranit će stotine milijuna klimatskih migranata koji će biti prisiljeni ovdje se naseliti.
Ova karta stara je čak osam godina, ali u posljednje vrijeme je od sve veće važnosti zbog problema klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Nedavno su objavljene vijesti koje
potvrđuju predviđanja pokazana na karti o otapanju leda na Arktiku i Antarktici, koji postaju sve zeleniji.
Hrvatska će postati dio nenaseljive pustinje
Područja na karti označena smeđom bojom predstavljaju teritorij koji će biti "nenaseljiv zbog poplava, suša i ekstremnih vremenskih uvjeta". Među njima su istočna obala SAD-a, Meksiko, Centralna Amerika te središte Južne Amerike.
U Africi će tako završiti Madagaskar i Mozambik, a u Aziji Indija i Pakistan. Indokina i Indonezija također će biti potpuno napuštene.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Narančastom bojom su označena područja "nenaseljive pustinje", među kojima se nalazi i Hrvatska. Ovako će završiti većina SAD-a, ostatak Južne Amerike, gotovo cijela Afrika te južni dijelovi Europe i Azije.
"Rijeke su presušile i više nema snijega na Alpama", predviđa se na karti.
Gusto naseljena područja bit će potpuno potopljena
Područja označena crvenom bojom će biti potopljena zbog rasta razine mora. Pretpostavlja se da će zatopljenje od 4 stupnja uzrokovati povišenje morske razine od 2 metra. Iako se ovaj broj ne čini velikim, radi se o gusto naseljenim područjima. Na primjeru SAD-a to je čak 40 posto čitave populacije.
Novi Zeland i zapadna Antarktika među najgušće naseljenima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svijetlo zelenom bojom označena su područja na kojima će biti moguć uzgoj hrane i osnivanje gradova. Među njima je zapadna Antarktika, "sada neprepoznatljiva i gusto naseljena". Novi Zeland također će postati jedno od najgušće naseljenih područja.
U Sibiru i Kanadi će "padaline i više temperature stvoriti idealne uvjete za uzgoj hrane za većinu svijeta". Velika Britanija, Skandinavija, Grenland i sjeverna Rusija će "pružiti utočište većini svjetske populacije".
Koristit ćemo napuštena područja za prirodne izvore energije
Tamno zelenom bojom označen je teritorij na kojem je moguće ponovno pošumljavanje. Ovdje su uključeni afrički Sahel i zapadna Australija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Napuštena područja neće ostati beskorisna. Ona označena zelenim točkama koristit će se za solarnu energiju, a crvenim točkama za geotermalnu energiju. Ogromne vjetroelektrane na obalama Južne Amerike, Aljaske i Sjevernog mora proizvodit će ostatak energije potrebne
planeti.
"Može li do promjena doći u sljedećih 20 godina?"
Ovu kartu prvi je objavio New Scientist, a zatim ju je preuzeo Parag Khanna za svoju knjigu "Connectography", u kojoj je postavio pitanje:
"Čitava populacija arktičke regije danas iznosi manje od 4 milijuna. Može li u sljedećih 20 godina taj broj porasti na 400 milijuna?"
Novinar Jacobs je zaključio da je sada pravo vrijeme za kupovinu nekretnina na Grenlandu, prije nego i on pozeleni.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
