U ŠOLTANSKOM akvatoriju otkriven je mrtvi dupin, a zbog rana koje nalikuju onima iz vatrenog oružja sumnja se da je ubijen.

Na snimci koju je objavila Slobodna Dalmacija vide se ozljede na dupinu koje bi mogle biti od vatrenog oružja. Jučer je na tom području bilo dosta ribara pa se sumnja da je netko od njih upucao dupina. Dupin se u međuvremenu nasukao na Šoltu te će biti prebačen u Zagreb na Veterinarski fakultet, gdje će se obaviti obdukcija.

Ovo nije jedini incident kad je riječ o tom jadranskom sisavcu zadnjih dana. Kod Rovinja se cijelo jato dupina igralo, što je bio prizor koji su promatrali mnogi građani s brodica, no, nažalost, neki su se previše približili, a jedan gliser je cijelo vrijeme pratio dupine, što je vrlo opasno i uznemiravajuće za njih. Biolog Draško Holcer iz Udruge Plavi svijet u Dnevniku N1 rekao je da su takvi događaji, na sreću, rijetki:

"Imali smo slučaj gdje smo zabilježili našeg dupina kojeg je netko pogodio harpunom iz podvodne puške. Danima ga je životinja nosila zabijenog u leđima dok nije otpao. Bilo je nekoliko slučajeva gdje je obdukcijom utvrđeno da su životinje bile ubijene iz vatrenog oružja."

Istaknuo je da o najnovijem događaju još ništa ne znamo, ali da će obdukcija pokazati uzroke.

"Pozivam sve koji pronađu takve životinje, ozlijeđene, uginule, zapletene u ribarske alate li mreže, da dojave na 112 koji će po protokolu obavijestiti nas koji se time bavimo i mi ćemo tad imati priliku s osobom koja se nalazi na terenu porazgovarati. Te informacije se mogu dojaviti i putem aplikacije Marine Ranger – slučajevi uginulih i ozlijeđenih životinja, ali i opažanja životinja iz prirode jer ih tako lakše pratimo."

"Kazna za ubijanje je između 35 i 45 tisuća kuna"

Također ističe da su dupini strogo zaštićena vrsta kao i svi kitovi koji se zateknu u Jadranu. "Kazna za ubijanje je između 35 i 45 tisuća kuna, ali mislim da takva kazna dosad nije izrečena", kaže Holcer.

Na pitanje koliko su dupini ugroženi zbog turista, ribara i drugih, odgovara:

"Ne bih rekao da su dupini ugroženi od ribara, nego njihovih alata. Dupini se zapletu u mreže i alate kad iz njih pokušavaju uzeti ribu. Kroz projekt Life Delfi pokušavamo utvrditi načine kako smanjiti te interakcije dupina i ribarstva.

Velik je problem ponašanje turista i ljudi na moru, posebno ljeti jer je pritisak na morski okoliš velik. Broj ljudi i plovila na moru je velik i dupini su tad pod pritiskom što zbog uznemiravanja, što zbog buke u moru. Oni koriste zvuk u moru za pronalazak plijena, komunikaciju i snalaženje, a buka im to onemogućava. Uznemiravanje životinja – namjerno proganjanje – uzrokuje dodatni stres, posebno za male životinje, male dupine koji se kote tijekom ljeta. Ti novorođeni mladunci često zato stradavaju jer su u stresu, majke s njima ne mogu komunicirati normalno, ne mogu se hraniti normalno… Ta smrtnost utječe na buduću brojnost populacije."

I za kraj, savjet svima kako se ponašati ako opazite dupina ili neku drugu morsku životinju: "Svi koji su na moru, kad vide dupine i druge životinje, trebaju poštovati osnovna pravila pristojnosti. Kao što se ne bi približavali ljudima, isto tako i prema dupinima, kornjačama, medvjedici… Divlje životinje nisu tu za našu zabavu, one žive u moru."