POČETKOM kolovoza bugarski su dužnosnici uočili nešto za što nisu bili sigurni je li legalno. Bareli ruske nafte stizali su u zemlju, a cijena je bila iznad granice od 60 dolara, koju su saveznici odredili kako bi Moskvu lišili prihoda za rat u Ukrajini.

Bugarska je bila u neobičnom položaju prema svojim partnerima. Dobila je izuzeće od sankcija Europske unije koje zabranjuju većinu uvoza ruske nafte, navodno kako bi se osiguralo da se ta zemlja ne suoči s akutnom nestašicom energije iako je šira politika EU imala za cilj slomiti glavnu rusku arteriju novca nakon napada Rusije na Kijev.

"Propustite naftu"

No može li Bugarska i dalje uvoziti rusku naftu ako je cijena iznad gornje granice? Carinski službenici u Sofiji željeli su biti sigurni pa su se obratili dužnosnicima EU tražeći pojašnjenje, pokazuje privatna razmjena e-mailova od 4. kolovoza, u koju je Politico dobio uvid.

"Sirova nafta uvezena na temelju ovih odstupanja ne mora biti ispod 60 dolara po barelu", stigao je odgovor EU.

Dobivši zeleno svjetlo, Bugarska je od kolovoza do listopada nastavila uvoziti rusku sirovu naftu po cijeni iznad gornje granice. Pošiljke su bile vrijedne 640 milijuna eura, prema izračunima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA). Novac je otišao ruskim energetskim tvrtkama, koje plaćaju poreze i tako pomažu napuniti ruski ratni proračun.

EU nije uspjela zaustaviti dotok milijardi koje Rusija zarađuje

Jaz u sankcijama simbol je širih nedostataka koji su nagrizli pokušaj EU da zaustavi dotok milijardi koje Rusija zarađuje od izvoza energije. Otprilike godinu dana nakon usvajanja početnih sankcija zakonske rupe nadovezale su se na lošu provedbu i rastuću paralelnu trgovinu, kojom se održavao protok prihoda Moskve od fosilnih goriva i punila gotovo polovina proračuna.

Ruska nafta će novim rutama vjerojatno završiti kao gorivo u Europi. Provedba diljem kontinenta je rascjepkana i oslanja se na nedosljedne podatke. I pojavilo se potpuno novo crno tržište za osiguranje, otpremu i skrivanje ruskog goriva dok ono putuje svijetom.

Drugim riječima, sankcije su manjkave. Zarada Rusije od izvoza nafte pala je samo 14 posto otkako su ograničenja nametnuta. A u listopadu su ruski prihodi od fosilnih goriva dosegnuli najvišu razinu u 18 mjeseci.

"Svatko ima sposobnost prilagodbe"

Također se čini da je EU ostala bez mogućnosti da učini mnogo po tom pitanju. Posljednji paket sankcija EU, koji bi trebao biti finaliziran na summitu čelnika ovog tjedna, uglavnom je usredotočen na administrativne prilagodbe, za koje stručnjaci kažu da će malo pomoći u suzbijanju raširenog izbjegavanja sankcija. Nema napora da se dodatno spusti cijena ruske nafte.

"Cijeli mehanizam sankcija funkcionira samo ako nastavite redovito donositi odluke koje zatvaraju rupe u zakonu i nameću nove sankcije. Svatko ima sposobnost prilagodbe", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba za Politico.

Razlog za rupu u ograničenju cijena u Bugarskoj vjerojatno je činovnički propust. Kad je EU u zakon upisao ograničenje cijena za zemlje G7, dužnosnici su izričito zabranili brodarskim tvrtkama i osiguravajućim društvima iz EU da krijumčare rusku naftu iznad praga od 60 dolara u zemlje izvan EU. Cilj je bio smanjiti prihode Kremlja, a istovremeno održati globalne tokove nafte stabilnima.

No dužnosnici nikad nisu pomislili nametnuti slična pravila za isporuke zemljama EU, djelomično zato što je Bruxelles istoga dana zabranio uvoz ruske sirove nafte morem. Osim Bugarskoj.

Tehnički - sve je bilo legalno

Stražnja vrata značila su milijune dodatnih prihoda za Moskvu. Prema CREA-i, zarada od ruskog izvoza nafte u Bugarsku između kolovoza i listopada - od čega je trećina došla od prodaje iznad gornje granice cijena - donijela je oko 430 milijuna eura izravnih poreza za Kremlj. Sve isporuke ruskog podrijetla isporučene u to vrijeme - po cijeni između 69 i 89 dolara po barelu - oslanjale su se na zapadnu pomoć, uključujući grčke brodare te britanske i norveške osiguravatelje.

I sve je bilo tehnički legalno.

"Pokazalo se da je Bugarska pomogla Rusiji da iskoristi ovu očitu rupu u zakonu kako bi povećala proračunske prihode od prodaje nafte bez ikakvih očitih koristi za bugarske potrošače", rekao je Martin Vladimirov, viši analitičar Centra za proučavanje nafte sa sjedištem u Sofiji. 

Bugarsko izuzeće od zabrane puni džepove Lukoila, ali i Kremlja 

Šire gledano, bugarsko izuzeće od zabrane ruske nafte puni džepove i najveće ruske privatne naftne tvrtke Lukoila, koja dominira bugarskom proizvodnjom goriva sa svojom crnomorskom rafinerijom, kao i samog Kremlja.

U širem smislu, Lukoilov uvoz sirove nafte u Bugarsku donio je više od dvije milijarde eura izvoznih prihoda za Rusiju otkako su sankcije u veljači stupile na snagu, pokazuje nova analiza CREA-e i CSD-a. A Kremlj je zaradio milijardu eura izravnih poreza od prodaje, otkrio je Politico u studenome.

Sada postoji sve veći pritisak da se poprave te rupe za stvaranje novca. Bugarska je obećala skratiti svoje izuzeće iz zabrane ruske nafte za šest mjeseci, privremeno pomičući rok do ožujka.

"Ne želimo da Putin dobije ijedan euro koji ne mora dobiti"

A Kiril Petkov, bivši premijer koji vodi jednu od dviju stranaka koje kontroliraju vladajuću koaliciju u Bugarskoj, rekao je za Politico da bi se apsolutno trebalo zatvoriti i ograničiti cijene. Obećao je da će izvršiti pritisak na vladu i zatražiti od Europske komisije, izvršnog tijela EU u Bruxellesu, da to učini, istodobno inzistirajući na tome da Bugarska ubrzava svoje napore da se riješi svojih energetskih veza s Rusijom, za razliku od Slovačke.

"Ne sviđa nam se ova rupa od 60 dolara koja je nastala derogacijom Komisije EU. Ne želimo da Putin dobije ijedan euro koji ne mora dobiti", rekao je Petkov.

"Bugarski slučaj ukazuje na jednu od mnogih rupa u zakonu koje sankcije čine manje učinkovitima u smanjenju ruske zarade", tvrdi Isaac Levij, koji vodi CREA-in tim Rusija-Europa.

Velik izazov je loše praćenje i provedba. U listopadu je izvješće koje je naručio Europski parlament utvrdilo da je provedba sankcija EU rascjepkana u preko 160 lokalnih vlasti, dok glavni gradovi imaju različite sustave provedbe, koji uključuju velike razlike u kaznama za kršenja.

Moguće je zaobići sankcije

To znači da je moguće zaobići sankcije. Čak i oni koji se bave isporukom nafte imaju samo ograničen pristup informacijama o trgovini, tvrdi Viktor Katona, glavni analitičar za sirovu naftu u tvrtki za istraživanje tržišta Kpler.

Osiguravatelji se, primjerice, oslanjaju na samo jedan dokument tvrtki koje kupuju i prodaju naftne terete i u kojem se obvezuju da prodaja ne prelazi cijenu od 60 dolara po barelu, što predstavlja "izjavu dobre vjere".

Nadolazeći 12. paket sankcija EU pokušava riješiti ovaj problem novim pravilima, koja prisiljavaju trgovce da navedu konkretne cijene. Cilj je spriječiti kupce da kupuju rusku naftu iznad limita i zatim skrivaju dodatne troškove kao naknade za osiguranje ili transport. Ali malo tko u industriji polaže velike nade da će dodatna papirologija spriječiti zaobilazno rješenje.

Nekoliko zemalja EU s velikim brodarskim industrijama također oklijeva pooštriti gornju granicu cijena, što stvari čini još složenijima. Tijekom posljednjeg kruga sankcija Cipar, Malta i Grčka ponovno su izrazili zabrinutost zbog poziva na jačanje ograničenja, ističu dvojica diplomata EU, kojima je zajamčena anonimnost.

Diplomat iz velike pomorske zemlje EU rekao je da bi strože sankcije samo natjerale Rusiju da koristi više nezapadnih brodara za isporuku nafte. Umjesto toga, ustvrdio je diplomat, fokus bi trebao biti na širenju zemalja koje se pridržavaju ograničenja cijena. Trenutačno sudjeluju G7, EU i Australija.

EU tvrdi da Rusi moraju potrošiti milijarde kako bi se prilagodili

"Bilo bi glupo forsirati ograničenje cijena ako se drugi brodski registri toga ne pridržavaju jer nisu unutar EU", rekao je diplomat i dodao da će se time postići jedino totalno uništenje brodarske industrije.

Istodobno zemlje EU i dalje dopuštaju ruskim naftnim teretima da prijeđu kroz njihove vode na putu prema drugim destinacijama.

Istraživanje CREA-e otkrilo je da su 822 broda koja su prevozila moskovsku sirovu naftu prebacila svoj teret na drugi brod u teritorijalnim vodama EU - većina u grčkim, ali i malteškim, španjolskim, rumunjskim i talijanskim vodama - otkako su naftne sankcije krenule prošlog prosinca. Količine su bile ekvivalentne 400.000 barela dnevno.

Glasnogovornik Europske komisije branio je sankcije EU napominjući da je Rusija bila prisiljena potrošiti milijarde dolara kako bi se prilagodila novoj stvarnosti, uključujući nove tankere i infrastrukturu za vađenje nafte i izvoz jer je zapadna potražnja opala.

"To je izazvalo ozbiljne i stalne ekonomske i političke posljedice", rekao je glasnogovornik Europske komisije. I CREA je otkrila da je ograničenje cijene nafte uskratilo Kremlju 34 milijarde eura prihoda od izvoza, što je ekvivalentno otprilike dvomjesečnoj zaradi ove godine.

"Sve mjere sankcija su bez presedana"

Drugi ističu da su problemi s učinkovitošću normalni - to je prvi put da je EU uvela sankcije u takvoj mjeri. "Budimo pošteni, sve mjere sankcija su bez presedana, tako da postoji i element učenja kroz to. Ne živimo u savršenom svijetu: nije sve u dugama i jednorozima", rekao je jedan od diplomata EU.

Umjesto da prihvati stroga pravila osmišljena da naruši njene financije, Moskva je pokrenula utrku u zaobilaženju sankcija tražeći rupe u zakonu, u onome što je jedan visoki ukrajinski dužnosnik opisao kao "strategiju žohara".

Kako bi osigurala da može prodavati svoja fosilna goriva po bilo kojoj cijeni, kršeći ograničenje cijene nafte i druga ograničenja, Rusija se odlučila na stvaranje paralelnog brodarskog tržišta, kojim kroz mješavinu kršenja i zaobilaženja propisa puni džepove svojih državnih energetskih tvrtki i oligarha.

Pojavila se "flota u sjeni" zastarjelih tankera, kojima se tajnovito upravlja putem mreže tvrtki koje prikrivaju svoje vlasništvo, često trgujući teretom goriva s drugim brodovima na moru. Kako bi im pomogli da izbjegnu jurisdikciju zapadnih sankcija, a istovremeno ispune osnovne pomorske zahtjeve, u zemljama poput Indije pojavila se kućna industrija mutnih osiguravajućih tvrtki.

"Kad su uvedene, činilo se da djeluju"

"Kad su uvedene, činilo se da sankcije djeluju vrlo kratko. Ali sada je situacija takva da većina sankcija koje su bile na snazi zapravo uopće nije djelovala ili je bila vrlo ograničena u smislu onoga što je mogla učiniti", rekao je Byron McKinney, direktor trgovačke tvrtke S&P.

Kako se ruska trgovina sve više udaljava od zapadnih brodara i trgovaca, to čini njihovo praćenje još težim, rekao je Katona, naftni analitičar Kplera.

"Ruskom naftom sada se trguje iznad cjenovnog limita", rekao je Katona, dok CREA procjenjuje da je u listopadu samo 48 posto ruskih naftnih tereta prevezeno tankerima u vlasništvu ili osiguranim u G7 i zemljama EU.

"To je kao da na zabavi svima kažete da ne piju alkohol, ali onda se sami ne pojavite na zabavi. Kako biti siguran da nitko ne pije?" rekao je Katona.

Istodobno su zemlje poput Indije povećale uvoz jeftine ruske sirove nafte za 134 posto, otkriva CREA, prerađujući je i zatim prodajući posvuda. To znači da bi europski potrošači mogli nesvjesno puniti svoje automobile gorivom proizvedenim iz ruske sirove nafte financirajući moskovske oružane snage.

EU je svjesna problema 

EU je itekako svjesna problema. "Ako veliki igrači poput Indije i Kine nisu uključeni u sankcije, učinkovitost prije ili kasnije nestaje", priznao je jedan visoki dužnosnik Europske komisije.

"To nam pokazuje granice onoga što alati zapadnih faktora mogu postići na globalnoj razini", dodao je dužnosnik ističući da je to "lekcija o tome koliko se globalna ravnoteža moći promijenila u usporedbi s onim prije 10 ili 20 godina". Međutim, niska su očekivanja da će Indija ili Kina - ili Turska, još jedna kritična zemlja za isporuku nafte - prihvatiti ograničenja cijena u skorije vrijeme.

A u Bruxellesu se čini da politički čelnici dižu ruke. Kada se lideri EU okupe na summitu u četvrtak, paket sankcija koje bi trebali podržati učinit će malo na zaustavljanju dotoka ruskog energetskog novca izostavljajući sve mjere usmjerene na rusku naftu ili snižavanje gornje granice cijene.

"Ruska ekonomija je prilično velika životinja"

Sve dok se takvi koraci ne poduzmu, ruske financije neće doista usahnuti, ističe Alexandra Prokopenko, ekonomistica i nerezidentna znanstvenica u Carnegie Russia Eurasia Centeru.

"Cijena nafte sada je jedini pravi kanal prijenosa vanjskog rizika. Rusija će se osjećati iznimno loše ako prosječna cijena njezine nafte bude 40 ili 50 dolara po barelu, to bi bilo bolno za njezin proračun i za Putinovu sposobnost financiranja troškova rata", dodaje Prokopenko.

Doći do te točke, međutim, neće biti lako. "Ruska ekonomija je prilično velika životinja pa ju je teško zaustaviti jednim hicem", zaključuje Prokopenko.