NAKON prošlotjednog štrajka radnika zagrebačke Čistoće koji je uzrokovao višednevnu agoniju Zagrepčana čije su ulice i prilazi bili pretrpani smećem, a higijena grada je bila dovedena pred sam kolaps, danas je iz sindikata Čistoće došlo još jedno upozorenje.

Naime, sutra će se održati sastanak Uprave Holdinga i radnika Čistoće, a sindikalist Zdravko Stoilković istaknuo je da zahtjeve nemaju samo radnici Čistoće nego i ostali radnici Zagrebačkog holdinga te da žele maksimalno povećanje plaća. U slučaju da do dogovora ne dođe, najavio je mogući štrajk cijelog Holdinga, koji bi obuhvatio preko 4000 radnika.  

Radnici Holdinga prijete štrajkom: Želimo maksimalno dići plaće ili prijeti kolaps 

Zagrebački holding upravlja s preko 50 usluga u Zagrebu, ali i šire

S obzirom na to da Holding obavlja preko 50 različitih usluga u Zagrebu i okolici, od kojih se njih 20 smatraju uslugama od općeg gospodarskog interesa, Zagreb bi zbog štrajka u Holdingu zaista mogao dočekati kolaps. Već je prošlog tjedna javnost mogla vidjeti što se dogodi kada se otpad ne pokupi samo tri dana, no postoje još deseci usluga čije bi neizvršavanje moglo naštetiti funkcioniranju grada.

Tomašević: Cijene komunalnih usluga ovise o pregovorima sa sindikatima i radnicima 

U prvom redu uz Čistoću tu je i Gradsko groblje koje upravlja s 25 aktivnih groblja na širem području Zagreba, a unutar kojeg se obavljaju kompletni pogrebni poslovi - prijevoz i opremanje umrlih osoba, prodaja pogrebne opreme, prodaja nadgrobne galanterije, izgradnja i održavanje grobnih mjesta te ukopi.

Holding upravlja i Autobusnim kolodvorom, što znači da bi štrajkom njegovih radnika građani između ostalog mogli biti djelomično  uskraćeni za mogućnost putovanja autobusom i kupovanje karata. Treba naglasiti da je Autobusni kolodvor Zagreb jedan od najvećih objekata takve vrste u ovom dijelu Europe, koji s 44 perona povezuje Zagreb s ostalim dijelovima Hrvatske, ali i s brojnim mjestima u ostatku Europe.  

Štrajk bi utjecao i na rad tržnica, ljekarna, plinare... 

U slučaju da se Zagrebački holding uključi u štrajk, to bi utjecalo i na rad Gradske tržnice, koja posluje s 2500 komitenata na 28 lokacija. Gradska ljekarna Zagreb također je jedna od podružnica Holdinga, a u svom sustavu ima 44 ljekarničke jedinice te Galenski i Analitički laboratorij.  

Gradska plinara Zagreb jedan je od glavnih opskrbljivača prirodnim plinom krajnjih kupaca spojenih na plinske distribucijske sustave u Hrvatskoj, a također se nalazi unutar Holdinga, u čijem je sastavu i Vodoopskrba i odvodnja, zadužena za obavljanje vodnih usluga na području šire zagrebačke regije odnosno Zagreba, Samobora, Svete Nedelje i općine Stupnik. Uz to, vrši usluge odvodnje otpadnih voda za stanovnike Zagreba i Svete Nedelje.  

Jedna od Holdingovih podružnica je i Zrinjevac, koji uređuje i održava javne i ostale zelene površine, a štrajk Holdinga utjecao bi i na rad Zagrebparkinga koji uz javna parkirališta upravlja s još deset javnih garaža smještenih većinom u centru grada, a zadužen je i za premještanje i prijenos nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila. 

U sastav Zagrebačkog holdinga pripada još niz drugih podružnica, poput AGM-a, zaduženog za nakladništvo, a u čijem je sklopu i dvadesetak biblioteka. Potom je tu najveća sportska dvorana u Hrvatskoj Arena Zagreb, u kojoj bi se u veljači uz još nekoliko koncerata i Sajam trebale održati dvije utakmice rukometne Lige prvaka.

Tu je i Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo zaduženo za održavanje stambenih objekata, uključujući i brigu o javnim prolazima, pothodnicima, fontanama i WC-ima, ali i jednog od simbola Zagreba - Gričkog topa.

Jedna od podružnica su i Gradski terminali koji upravljaju, iznajmljuju te pružaju usluge skladištenja robe, a uz to obavljaju još i otpremničke poslove i poslove parkiranja vozila - poslove autoteretnog kolodvora - te posjeduju koncesiju za obavljanje kolodvorskih usluga.

U podružnice Zagrebačkog holdinga pripadaju još i Zagreb plakat d.o.o., Zagrebačke ceste te Zagreb digitalni grad i Vladimir Nazor.

Je li generalni štrajk uopće moguć?

Iako su sindikati zaprijetili općim štrajkom, prema Zakonu o radu štrajkati ne mogu kompletno svi zaposlenici grupe, ali može velika većina, što bi moglo dovesti do kolapsa, a što je na koncu i cilj sindikata, kazao nam je predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac. 

"Obaveza prema Zakonu o radu je da se poslodavac i sindikat moraju dogovoriti koji broj radnika će ostati raditi. Ne mogu svi ići u štrajk, jedan nužan dio radnika mora nastaviti raditi, ali većina ima pravo štrajkati. Točan broj radnika koji bi ostao raditi predlaže poslodavac. Cilj sindikata je napraviti kolaps kako bi putem njega mogao ostvariti čim veća prava za radnike jer inače ne bi imalo smisla ići u štrajk bez cilja da se njime naudi poslodavcu", kazao je Cerovac.