NEKOLIKO dana pred izbore u Slovačkoj objavljena je audiosnimka u kojoj se jedan od najpopularnijih kandidata Michal Šimečka hvali da je namjestio izbore, prenosi CNN. Na drugoj snimci čuje se da govori da će podići cijene piva.

Snimke su odmah postale viralne na društvenim mrežama, a pro-zapadnog kandidata u rujnu je pobijedio kandidat koji se zalaže za zbližavanje Moskvi i Putinu. Istraživači u Slovačkoj smatraju da je deepfake (izraz za veoma lažne snimke koje izgledaju veoma realistično, a obično ih se kreira pomoću umjetne inteligencije) koji je možda odredio izbore u njihovoj državi bio djelo ruske vlade.

Nije jasno koliko je na glasače utjecala snimka, ali dvije stvari su očite: snimke su bile lažne, napravljene umjetnom inteligencijom, a službenici iz SAD-a vide ovu epizodu iz Europe kao najavu za događaje na predsjedničkim izborima 2024.

"Kao nacija žalosno smo nepripremljeni", rekao je V. S. Subrahmanian, profesor s Northwestern sveučilišta koji se bavi umjetnom inteligencijom i sigurnošću. Službenici za nacionalnu sigurnost pripremaju se za deepfakeove. Očekuju da će lažne snimke uzrokovati još neviđenu zbunjenost glasača. Pripreme čak uključuju planiranje za slučaj da strana vlada koristi AI kako bi se umiješala u izbore.

U SAD-u već je počelo širenje dezinformacija pomoću AI-ja. U New Hampshireu koristili su lažnu snimku Bidenovog glasa u pozivima kojima je bio cilj odvratiti demokrate od glasanja u predizborima. Prošli mjesec kružila je lažna snimka Donalda Trumpa koji s tinejdžericama sjedi na Epsteinovom avionu. 

Razne vrste dezinformacija mogu oblikovati javno mijenje, kao što je dokazalo masovno uvjerenje da je Trump osvojio izbore 2020. No uz umjetnu inteligenciju bilo tko može jeftino napraviti sadržaj koji izgleda realistično i koji se brzo može širiti internetom.

Pripreme protiv manipulacija na izborima

FBI i Odjel za domovinsku sigurnost lakše mogu djelovati ako se zna da iza lažnog sadržaja stoji druga država, rekao je jedan državni službenik. Ako iza deepfakea stoji američki državljanin, onda ćemo biti oprezni jer ne želimo ostaviti dojam da utječemo na izbore ili ograničavamo slobodu govora.

Neke savezne države, na primjer Kalifornija, Michigan, Minnesota, Teksas i Washington, donijele su zakone koji reguliraju lažne snimke u izborima. Zakon u Minnesoti, na primjer, određuje da je svjesno širenje deepfakea, koji može oštetiti izbornog kandidata 90 dana unutar izbora, zločin. Zakon Michigana traži od izbornih kampanja da naglase koji sadržaj je manipuliran umjetnom inteligencijom. Još preko dvadeset drugih saveznih država planira donijeti slične zakone.

Slučaj iz Chicaga

Neki američki kandidati već su bili meta deepfakea. Demokrat Paul Vallas natjecao se za gradonačelnika Chicaga prošle godine. Na X-u je objavljena snimka u kojoj govori sljedeće: "Ovih dana optužit će policajca da je loš ako ubije osobu koja bježi. Kad sam ja bio mlad, policajci bi ubili, ajmo reći, 17, 18 civila tijekom karijere i nitko ne bi trepnuo okom." 

Pokazalo se da je snimka napravljena umjetnom inteligencijom, ali ju je vidjelo tisuće glasača prije nego je izbrisana. Vallas je prošao prvi krug glasanja, ali je izgubio u drugom krugu. Kad su ga pitali smatra li da je izgubio zbog snimke, odgovorio je da smatra da ne, da je ona bila samo faktor.