HRVATSKE su vlasti prošli tjedan konačno obećale da će prije početka ljetne turističke sezone riješiti problem teretnog broda za prijevoz stoke koji već skoro godinu dana leži nasukan i trune u Raškom zaljevu. Barem je tako ovih dana objavio Dalibor Paus, saborski zastupnik IDS-a i načelnik općine Barban, nakon sastanka održanog u Ministarstvu.

Prema njemu, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i osiguravatelja, ustvrdili su da je u tijeku potpisivanje ugovora te da je od tri metode uklanjanja broda izabrana ona koja uključuje njegovo podizanje na plutajući dok i tegljenje do rezališta. Je li riječ tek o predizbornom obećanju, vrijeme će pokazati.

Brod je ozbiljno načet vjetrovima i valovima

Podsjetimo, brod za prijevoz stoke Deala, koji je plovio pod tanzanijskom zastavom, nasukao se 16. travnja 2024. nekih 40 metara od obale na dubini od nekoliko metara. Nakon nasukavanja napustilo ga je 15 članova posade egipatske nacionalnosti, a u međuvremenu je njegov trup ozbiljno oštećen u naletima vjetrova i valova.

Iz broda je uklonjeno gorivo te balastne i sanitarne vode, no mještani ističu da je u motoru moralo ostati ulja, što znači da i dalje predstavlja ekološki, sigurnosni i gospodarski problem, osobito jer je dolina Raše zaštićena.

Tegljenje nije najbolja opcija

Dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije - smjer ekologija sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli smatra da tegljenje broda nije dobra opcija.

"Zbog oštećenja na trupu broda i prodiranja vode koje je vrlo vjerojatno uslijedilo u kratkom vremenu nakon nasukavanja te protokom vremena od 10 mjeseci, za očekivati je da su oštećenja napredovala tako da je najavljeno odsukavanje i tegljenje u potencijalno rezalište sve samo ne izgledna opcija", kaže Iveša.

"Pitanje je ima li uopće Hrvatska kapaciteta za taj posao. Kao moguće rješenje nameće se rezanje broda na licu mjesta, no čini se da osiguravajuća kuća kupuje vrijeme nastojeći što jeftinije proći i time pokazuje potpuno nepoštivanje prava Republike Hrvatske za zaštitu svojih prirodnih dobara i zdravlja ljudi", dodaje.

"Brod je prijetnja za sigurnost "

Andi Kalčić iz Općinskog vijeća Općine Barban kaže da su oni, kao i njihovi kolege vijećnici iz Raše i Marčane, poslali apel nadležnima da se problem što prije riješi jer predstavlja sigurnosnu prijetnju.

"Najveća opasnost leži u tome što ljudi dolaze na olupinu i slikaju se jer nema nigdje znaka zabrane pristupa; barem ga nije bilo prije nekoliko dana", upozorava Kalčić.

"Osim toga, zamislite koju štetu može pretrpjeti okoliš, naše more, turizam itd. Tu je grdosiju užasno za gledati ispred onih prekrasnih uvala i plaža, tako da, evo, stvarno bi trebalo čim prije to sanirati na zadovoljstvo svih mještana, kako onih iz Barbana tako i iz Raše i Marčane, ali i svih posjetitelja. Žalosno je da se preko medija mora stvoriti pritisak da bi se nešto pokrenulo. To valjda kod nas tako funkcionira, ali mislim da takve situacije iziskuju hitnu i bržu intervenciju", poručio je.

Iveša ističe da bi sve troškove rješavanja ovog problema trebalo snositi osiguranje brodara bez kojega ne bi bila moguća ni plovidba našim vodama. "Rezanjem broda može se nadoknaditi dio troškova i to ponajviše zbog oporabljene ili reciklirane metalogene frakcije", dodaje Iveša.

"Ugroženi su životi i vrijedan ekosustav"

Kao i Kalčić, smatra da je najveća prijetnja koju brod predstavlja njegova opasnost po život u slučaju incidentnih situacija pogotovo zato što brod nije pod stalnim nadzorom.

"Što se tiče opasnosti od curenja ugljikovodika i njihovih rezidua, ona uvijek postoji ukoliko posao njihova uklanjanja nije proveden ili je nekvalitetno obavljen. Obližnje more i obala vrijedan su ekosustav istočne obale Istre i jedinstveno estuarijsko područje koje značajno doprinosi biološkoj raznolikosti šireg okolnog područja.

Osim toga, obližnje Ušće rijeke Raše u sastavu je ekološke mreže NATURA 2000, najveće mreže zaštićenih područja u Europi te postoji opravdana bojazan od narušavanja temelja njegove zaštite. Ne zaboravimo da se tamošnje stanovništvo bavi i ribarstvom te da se kraj obližnjeg naselja Trget nalazi i uzgajalište školjkaša. Usto, vizura tamošnjeg krajobraza znatno je narušena i definitivno ne pridonosi turističkom imidžu destinacije", govori nam Ivelja.

To nije prvi incident

Napominje da ovo nije prvi slučaj ekoincidenta na tom i širem području istočne obale Istre:

"U 2018. godini dogodilo se istjecanje veće količine nafte iz teretnog broda Fidelity, što je izazvalo ekološku katastrofu ozbiljnih razmjera u Raškom zaljevu, a prije nekoliko godina i lani zbog zagađenja ugljikovodicima stradalo je ližnjansko i medulinsko priobalje. Ovdje je, između ostalog, izražen problem nedostatka koordinacije nadležnih tijela u rješavanju ovog pitanja, unatoč prekapacitiranosti Jadrana plovnim objektima i procjenama o značajnom povećanju morskog prometa u nadolazećim desetljećima.

Neke maritimne zemlje riješile su to donošenjem zakonskih i podzakonskih akata koji detaljno reguliraju postupanje u slučaju havarija na moru, uključujući nasukavanja plovila pod stranim zastavama. Time nastoje zaštititi svoje resurse, spriječiti incidentne situacije strogim kaznenim mjerama i osigurati preciznu provedbu protokola u slučaju nesreće izazvane nemarom".

Toga bi lako moglo biti još

Prijatelji životinja, koji prate situaciju u luci Raša zbog nehumanih uvjeta u kojima se odvija transport životinja, također upozoravaju da nasukavanje broda Deala nije izoliran incident, već izravan rezultat rupa u zakonu i nedostatnog nadzora, što znači da bi se lako mogao ponoviti.

"Dok se teretni brodovi obično povlače iz upotrebe nakon 30 godina, oni za prijevoz životinja nastavljaju ploviti daleko izvan svojih sigurnosnih granica, s prosječnom starošću od 43 godine. Kako je moguće da se brodovi koji nisu prikladni za prijevoz cipela ili posuđa smatraju prikladnima za prijevoz živih životinja", pita ta udruga.

"Želimo li zaista da luka Raša ostane prljavo odlagalište EU, simbol izvoza ispaćenih živih životinja iz EU koje tisućama kilometara putuju u zemlje u kojima će biti brutalno ubijene, često halal klanjem bez omamljivanja koje je zabranjeno ili strogo regulirano u EU. Jezive scene konstantno izlaze na vidjelo, tajne snimke na kojima radnici palicama i elektrošokerima udaraju iznemogle životinje kako bi ih natjerali da ustanu.

Scene napuhanih leševa telića bačenih u more kojima su odrezane uši kako bi ih se učinilo neprepoznatljivima pokušaji su prikrivanja dehidracije, iscrpljenosti, nesigurnih paluba i izloženosti ekstremnim uvjetima prilikom transporta tim brodovima. Iako se to zbiva daleko od naših očiju, ovaj europski put patnje brutalna je stvarnost milijuna životinja i sramota koju ne smijemo ignorirati", poručuju Prijatelji životinja.