DOK POČINJE padati slab snijeg, jedini zvuk je zujanje drona Black Hornet. Dron određuje koordinate prijetećih oklopnih vozila Griffon francuske proizvodnje kojima upravljaju invazijske trupe koje je improvizirana nagazna mina prisilila da se zaustave na cesti. Dron traži vatrenu podršku od postrojbe koja se sastoji od estonskih i francuskih vojnika, piše Politico.

Rano je prosinačko jutro, a u estonskoj šumi neprijateljski vojnici gaze kroz debeli sloj snijega i već je došlo do razmjene vatre. Na otoku Saaremaa u Baltičkom moru, strateškom teritoriju koji su tijekom prošlog stoljeća okupirali i Nijemci i Sovjeti, prvi je put jedna francuska vojna jedinica raspoređena iz Francuske kako bi sudjelovala u godišnjim vojnim vježbama Estonske obrambene lige (EDL).

Jedna jedinica pomaže skupini estonskih vojno obučenih civila, dok druga djeluje protiv agresivnih neprijateljskih snaga. Njihov cilj - biti spreman u slučaju da ruski predsjednik Vladimir Putin proširi svoje vojne ambicije s Ukrajine na baltičke zemlje. "Rusija želi povećati svoju moć. Po mom mišljenju, doći će do sljedeće invazije. U našoj zajednici ne pitamo se što ako, nego pitamo kada", rekao je poručnik Kristjan Kaup, lokalni načelnik stožera EDL-a.

Pripremaju se za najgore

Ruski susjedi iz EU pomno prate ono što se događa u Ukrajini i pripremaju se za najgore. Otkako je Putin nezakonito anektirao Krim 2014. godine, tri baltičke države su povećale izdatke za obranu i pokušale upozoriti zapadne Europljane na opasnost koju predstavlja autoritarni ruski čelnik.
Sada NATO saveznici slušaju i jačaju istočno krilo vojnog saveza.

Francuska rotira trupe kroz Estoniju od 2017. u okviru NATO-ove pojačane prisutnosti. Zajednička taktička podskupina smještena je u Tapi u središnjoj Estoniji. Nakon ruske invazije francuski predsjednik Emmanuel Macron pojačao je takozvanu misiju Lynx na 300 vojnika. Oni djeluju uz trupe iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva - koje predvode borbenu skupinu NATO-a u zemlji.

Francuska vojska nije tu da obučava EDL, već da se navikne na ratovanje visokog intenziteta sa saveznicima, rekao je kapetan Mathieu, pripadnik francuske jedinice poslane u Estoniju posebno zbog vježbe (njegovo se prezime ne može otkriti zbog sigurnosnih razloga). "Glavni izazov su sredstva komunikacije, budući da koriste nezaštićene Motoroline mobitele", objasnio je Mathieu.

EDL je ustrojen 1918. kada je Estonija izborila svoju neovisnost od raspadajućeg Ruskog Carstva, a ponovno je uspostavljen 1990. kada je Estonija obnovila svoju neovisnost od raspadajućeg SSSR-a. Organizacija okuplja volontere koji žele braniti svoj okrug u slučaju napada, s ukupnom snagom od 18.000 pripadnika pod kontrolom ministarstva obrane. Vojnici-dragovoljci kod kuće drže puške i strojnice, a vikende provode trenirajući borbene vještine i vještine preživljavanja.

"Dobro je biti spreman i dobro je pokazati da smo spremni"

U okrugu koji uključuje Saaremaa, 2400 od 43.000 lokalnih stanovnika pripada EDL-u - što je najveći omjer u zemlji. "Dobro je biti spreman i dobro je pokazati da smo spremni", rekao je poručnik Sander Pielberg, koji se pridružio ligi prije deset godina. Saarema je jedan od strateških estonskih otoka u Baltičkom moru koji omogućava pristup Finskom zaljevu i drugom najvećem gradu Rusije St. Peterburgu.

Otoci su dugo bili primamljiv plijen za osvajače.

Godine 1917. Nijemci su pokrenuli vojnu kampanju kako bi oslabili postcarističku rusku republiku i izveli amfibijsko iskrcavanje u Saaremaau. Bila je to operacija Albion. Otok je zatim pripao neovisnoj Estoniji prije nego što ga je 1940. okupirao Sovjetski Savez. Godinu dana kasnije, u operaciji Beowulf II, nacistička je Njemačka zauzela ovaj teritorij. Crvena armija ponovno je okupirala otok 1944. i Saaremaa je provela hladni rat kao izolirana vojna baza. Pristup strancima bio je zabranjen.

"Mnoge stvari su započele na Saaremaau tijekom dva svjetska rata. Imamo to na umu. Moramo biti spremni braniti se i jako smo zadovoljni što su naši saveznici ovdje da nas podrže", rekao je zapovjednik Arto Reimma, koji je rođen na otoku.

Prosinačka ratna vježba uključivala je osvajača opremljenog teškim oružjem i oklopnim vozilima koji su stigli preko jugoistočne luke Mõntu kako bi zauzeli i kontrolirali poluotok koji povezuje luku s ostatkom otoka. Vježba se izvodi u otočkim šumama i prometnicama, u blizini naseljenih kuća.

S druge strane EDL i francuska postrojba moraju zaustaviti invaziju i uništiti neprijateljski radar. Kako Estonci nemaju opremu za noćno gledanje - a sunce zalazi sredinom poslijepodneva - moraju se osloniti na Francuze da ih vode kroz mrak.

Francuska i Estonija imaju obrambene veze od 2011.

"Imamo sofisticiranije oružje, ali estonske lokalne jedinice bolje poznaju teren i imaju više obavještajnih podataka", rekao je kapetan Florian, vojni časnik iz misije Lynx koji predvodi lažne francuske osvajače. Estonci mogu koristiti mrežu kamera na otoku za praćenje kretanja neprijatelja. Sljedeće će godine različite francuske vojne postrojbe biti raspoređene na vježbama EDL-a.

Proširena prisutnost u Estoniji dio je promjene u francuskoj obrambenoj politici, dok se vojska povlači iz sve neprijateljski raspoloženijih postkolonijalnih afričkih zemalja i okreće se Europi. Početkom ove godine francuska vojska ustrojila je kopneno zapovjedništvo za Europu. Francuska je nedavno poslala dodatnu vojnu opremu za svoje trupe u Estoniji, uključujući 18 višenamjenskih oklopnih vozila Griffon, laka oklopna vozila AMX-10 RC i vod od četiri samohodne haubice Caesar.

"Partnerstvo ide dobro. Francuska vojska dugoročno se smješta u istočnoeuropskim zemljama. To je bio potpuno nepoznat teritorij za sve zemlje, ne samo za Francusku", rekao je potpukovnik Patrick Ponzoni, francuski viši nacionalni predstavnik u regiji, koji također predstavlja kopneno zapovjedništvo za Europu.

Francuska i Estonija imaju obrambene veze od 2011. Estonija je 2018. poslala trupe u nesretnu operaciju Barkhane, francusku misiju u zapadnoafričkoj regiji Sahel, u borbi protiv džihadista. Za francusku vojsku prelazak s užarenih afričkih pustinja na smrznute obale Baltika zahtijeva određene prilagodbe.

"Naučili smo se skrivati i živjeti u snijegu, spavati s ograničenim sredstvima", rekao je kapetan Florian. Oprema vojske se prilagođava hladnoći, a vojnici su dobili nove čizme. Zbog blage klime u Francuskoj, obično su samo alpske trupe navikle djelovati po dubokom snijegu.

"Sve naše trupe morat će biti iskusne. U slučaju sukoba, mi bismo se pojavili ovdje i sudjelovali", rekao je potpukovnik Ponzoni.