NOVOIZABRANI predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno je izjavio da je okončanje rata u Ukrajini jedna od stvari koje želi brzo učiniti te je rekao da Putin želi sastanak s njim "što prije". Unatoč tome što je tijekom godišnje konferencije za novinare prošlog tjedna Putin izjavio da je "spreman" za potencijalne pregovore s Trumpom, danas je njegov glasnogovornik Peskov priopćio da zasad ne postoje uvjeti za organizaciju susreta ruskog vladara Vladimira Putina s izabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.

Nije jasno na koji način Trump planira uvjeriti Putina da zaustavi rat. Tijekom predizborne kampanje se više puta hvalio svojim dobrim odnosima s Putinom. Također, više je puta obećavao okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata u slučaju pobjede na izborima, ali nakon pobjede uslijedila je izjava kako je sve puno složenije nego što je mislio. 

Čini se da je jedan od glavnih problema ovog rata nedostatak razumijevanja zapadnih političara o tome koji su ciljevi Putina u Ukrajini. Rusija svakodnevno gubi u prosjeku oko 1500 vojnika. Trump navodi kako je jedan od razloga za hitno zaustavljanje rata velik broj žrtava s obje strane, no već je potpuno jasno da za Putina tisuće žrtava ne znače ništa. Na svojoj konferenciji za novinare žalio je što ovaj rat nije započeo ranije i radovao se "dvižu" (slang izraz koji označava besmisleno kretanje). Čini se da je glavni princip Putina - rat radi rata.

Putin se može jako brzo predomisliti

Putin vrlo dobro razumije da već sutra može završiti rat jednostavno objavljujući da su svi ciljevi takozvane specijalne vojne operacije postignuti i da su "banderovci u Ukrajini poraženi". No glavno pitanje je - što dalje? Jer isto tako kao što sutra može reći da je gotovo i da su pobijedili, prekosutra može promijeniti mišljenje i reći: "Ne! Nismo završili." I ponovno ispaliti rakete na Ukrajinu.

No čini se da će 2025. godina donijeti promjene i mogući prekid vatre.

Nedavno se Zelenski sastao u Bruxellesu s čelnikom NATO-a Rutteom i liderima ključnih zemalja EU. Detalji pregovora u formatu "najutjecajnijih prijatelja Ukrajine" nisu objavljeni, ali nekoliko izvora potvrdilo je kako su lideri razgovarali o sigurnosnim jamstvima koja bi trebala pratiti prekid vatre i učiniti ga održivim. Zelenski je svjestan da bi Trumpovim dolaskom na vlast pritisak na Kijev u vezi s prekidom vatre mogao znatno porasti. Također postoji razumijevanje da će, u slučaju da do prekida vatre dođe, Putin to iskoristiti kao priliku za obnavljanje snaga i pokretanje nove ofenzive.

Jedan od mogućih načina za sprječavanje takve situacije je mirovna misija uz sudjelovanje vojnika iz NATO država duž linije ruske okupacije. Tu je ideju prvi iznio francuski predsjednik Macron.

Zelenski na to odgovara: "Podržavamo inicijativu Macrona, no trebamo sve detalje o kontingentu. To može biti dio sigurnosnih jamstava. Bez sumnje, za nas je najbolja sigurnosna garancija NATO-a, i bez sumnje, dok Ukrajina nije u NATO-u, takav se aspekt može razmotriti."

Što ako Rusija krene planirati novi napad?

Glavno pitanje je što će se dogoditi ako Rusija ponovno počne pripremati napad. Hoće li doći do toga da se mirovnjaci povuku kući zbog sigurnosnih rizika? Hoće li oni biti na mjestu u slučaju granatiranja preko linije fronte?

Podsjetimo da se Ukrajina već obratila prijedlogom uvođenja mirovnjaka 2015. godine, nakon potpisivanja Minskih sporazuma. Tada je riječ bila o razmještaju kontingenta UN-a u Donbasu za praćenje provedbe sporazuma. No ta inicijativa nikada nije realizirana zbog protivljenja Rusije, koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i ima pravo veta. Kako pokazuje iskustvo, čak i ako mirovnjaci dobiju mandat, ako obje strane nisu spremne na pridržavanje uvjeta mira, njihova učinkovitost ostaje upitna.

Osim toga, Ukrajina već ima loše iskustvo s međunarodnim sporazumima s Rusijom - od Budimpeštanskog memoranduma do Minskih sporazuma. Stoga Ukrajinci imaju puno pravo biti oprezni prema riječi "mirovnjak".

Kad se u Google upiše riječ "mirovnjak", najviše rezultata dobit ćete o poznatoj seriji o liku iz stripova Christopheru Smithu. Glavnog lika karakterizira "težnja za mirom i spremnost da ga postigne po svaku cijenu, ne zaustavljajući se ni pred kakvim žrtvama".

Čini se kako većina čovječanstva upravo tako zamišlja mirovnjake - kao superheroje koji posjeduju iznimnu snagu, nepokolebljivu volju i visokotehnološku opremu. No stvarnost je vrlo daleko od tih fantazija.

Njemački kancelar Olaf Scholz ponovno je izjavio da je trenutačno preuranjeno razgovarati o mogućnosti razmještanja europskih mirovnih snaga u Ukrajini. "Konkretna organizacija sigurnosne arhitekture ne može biti predmet razumnog razgovora u ovom trenutku. No to mora biti nešto što, prema našem mišljenju, također mora imati transatlantsku strukturu", naglasio je Scholz.

Mirovnjaci neće biti superheroji u šarenim kostimima

Jednostavnim riječima, Scholz pita hoće li SAD sudjelovati u ovoj misiji. Jer, uzimajući u obzir duljinu linije fronte, ova mislija može biti najveća u povijesti mirovnjaka, a nije sigurno da će europske vojske moći osigurati toliko ljudi i opreme bez SAD-a.

A što kažu drugi političari?

Premijer Belgije Alexander De Croo izjavio je da je slanje mirovnjaka u Ukrajinu trenutačno "previše opasno". Premijer Poljske Donald Tusk demantirao je informacije o slanju poljskih trupa u Ukrajinu nakon prekida vatre. Švedski ministar obrane Jonson rekao je: "Ne isključujem takvu mogućnost." Talijanski ministar obrane Guido Crosetto izrazio je spremnost podržati mirovnu misiju u Ukrajini ako se postigne mir. Stav Milanovića da "nijedan hrvatski vojnik neće ići u rat" svima je poznat, pa je danas malo vjerojatno da će se Hrvatska pridružiti takvoj misiji, unatoč činjenici da su hrvatske oružane snage vjerojatno najpripremljenije za takvu misiju među svim europskim vojskama.

Ako se mirovnjaci zaista pojave u Ukrajini, oni neće biti superheroji u šarenim kostimima. To će biti obični momci i djevojke koji će riskirati svoje živote pokušavajući osigurati mir tamo gdje ga ne može biti bez pravde. I to je ključna dilema: mirovnjaci mogu osigurati kompromis, ali istinski mir će nastati tek kada se Rusija odrekne svojih imperijalnih ambicija i bude spremna snositi odgovornost za svoje zločine.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala