REAKCIJE Petir slavi potvrdu zabrane rada nedjeljom. UGP: Duboko smo razočarani
STIŽU reakcije na odluku Ustavnog suda kojom je potvrđena HDZ-ova zabrana rada nedjeljom.
Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Istovremeno, odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača.
"Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići", navode u priopćenju.
Profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu i ustavni stručnjak Đorđe Gardašević komentirao je potvrde zabrane rada nedjeljom i Zakona o izbornim jedinicama.
>> Opširnije
Nakon što je Ustavni sud u utorak odlučio da su Zakon o izbornim jedinicama i Zakon o trgovini u skladu s Ustavom, saborski oporbenjaci ocijenili su da je riječ o političkim odlukama vođenim činjenicom da se ove godine bira 10 novih ustavnih sudaca pa se ne žele zamjeriti.
Sandra Benčić (Možemo!) ocjenjuje da su odluke Ustavnog suda političke i da predsjednik Ustavnog suda djeluje na način koji ne samo da ide u korist Vladi nego i da pazi da ih se ne bi oštetilo.
„To je sigurno motivirano i činjenicom da nam deset ustavnih sudaca ove godine ide na reizbor i da jako paze da se ne zamjeraju”, kazala je.
Benčić: Kontinuirane odluke Ustavnog suda u korist Vlade
Postoji jedna većina u Ustavnom sudu koja kontinuirano donosi odluke u korist Vlade i jedna manjina koja je ustavno- pravnim argumentima protiv takvih odluka i piše izdvojena mišljenja. „Evo i ovaj puta su ista trojica sudaca bili protiv Zakona o izbornim jedinicama”, rekla je.
Dodala je kako je i odluka o ustavnosti Zakona o trgovini očekivana. Podsjetila je pritom da je Možemo! predlagao amandman da nedjeljom mogu raditi vlasnici trgovina i članovi njihovih obitelji a da je HDZ to odbio.
To bi osiguralo svima onima koji imaju male dućane, male obrte i vlasnicima da mogu raditi jer nema nikakvog razloga da se njima to ograničava, a s druge strane radnike bi se zaštitilo da zaista imaju tu slobodnu nedjelju. Na taj način građani bi imali opciju gdje kupiti stvari nedjeljom i mogao bi se ponovno pokrenuti jedan lanac malih trgovina, poručila je.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) također smatra da je Ustavni sud donio odluke politički motivirane zbog skorih izbora deset novih ustavnih sudaca. „Obzirom da se radi o izbornoj godini, očekivao sam da će Ustavni sud odbiti sve prijedloge oporbe jer suci misle prvenstveno na svoj položaj i budući mandat”, kazao je.
Bauk: Isti problemi s izbornim jedinicama
Odluka s izbornim jedinicama je „gašenje vatre”. Smatramo da bi se definitivno trebalo razmisliti o promjeni izbornog zakona tako da Hrvatska bude jedna izborna jedinica. Tada bi stvarno svaki glas jednako vrijedio. Ovo sve drugo je postalo nakaradno posebice jer stvaramo neke neprirodne izborne cjeline, rekao je Pavliček.
Arsen Bauk (SDP) smatra da je dobro što je Ustavni sud donio odluku o Zakonu o trgovini kako bi poslovni subjekti, građani i svi kojih se to tiče znali po kojim će se pravilima ubuduće raditi nedjeljom.
Kada je riječ o Zakonu o izbornim jedinicama, kaže, svi problemi s izbornim jedinicama koji su postojali kada je ukinut stari zakon, vrijede i danas. Stoga je očito da je Ustavni sud smanjio kriterije što se tiče ocjene ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama, drži Bauk.
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja kazao je kako je nevjerojatno da Ustavni sud ne vidi niz protuustavnih faktora u Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i da ga s jedne strane potvrđuje a s druge strane odbija zahtjeve za ocjenu ustavnosti.
„Nakon što su odbili naš referendum o covid potvrdama sa smiješnim obrazloženjem da ljudi nisu znali što potpisuju, ništa nas ne čudi pa tako ni to da je za njih ovaj zakon o izbornim jedinicama ustavan”, izjavio je Grmoja.
Nađi: Zakon diskriminatoran prema malim trgovcima
Čelnik Fokusa Davor Nađi, čija je stranka zajedno s udrugama poduzetnika podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini ocijenio je da je zakon diskriminatoran prema malim trgovcima.
''Ako imate četiri poslovnice ili više kao jedan poslovni subjekt, možete raditi cijelu godinu, svake nedjelje, a ako imate manje od toga onda ne možete. Tu je diskriminacija jasna'', kazao je.
Smatra da ne stoji ni obrazloženje o zaštiti radnika u skladu s običajima prema kojima se nedjeljom ne radi te podsjeća da se zakon zove Zakon o trgovini a ne Zakon o radu.
„Vi imate situaciju da je zabranjen rad trgovina, a da trgovci mogu komotno i dalje zaposlenike rotirati svaku nedjelju da rade u drugoj trgovini. Takve se stvari rješavaju kroz ugovor o radu, a ne kroz ovaj zakon'', naglasio je.
Kada je riječ o Zakonu o izbornim jedinicama Nađi ga također ocjenjuje političkom odlukom. „'Tu se vidi da je zarobljavanje državnih institucija prevršilo svaku mjeru, a to se može riješiti jedino smjenom HDZ-a. Mi ćemo dobar rezultat napraviti kako god oni skrojili izborne jedinice'', poručio je zastupnik.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je komentirala odluku Ustavnog suda koji je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.
>> Opširnije
Odluka Ustavnog suda o odbacivanju podnesenih tužbi vezanih uz ograničenja rada nedjeljom ne pomaže opstanku malih obiteljskih trgovina, poručili su u utorak iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Iz HOK-a ističu kako odluka Ustavnog suda dodatno otežava opstanak i poslovanje malih obiteljskih trgovina koje su najranjivije te su bile najpogođenije ograničenjem rada nedjeljom, a koje unazađuje i niz drugih otegotnih okolnosti uslijed kojih broj malih trgovina pada.
Stav HOK-a je, kako su naveli, od prvog dana jasan - svaki obrtnik treba moći odlučiti želi li raditi nedjeljom ili ne, a osobito ako u obrtu radi sam vlasnik ili njegova obitelj što je u obrtništvu čest slučaj.
Iz HOK-a podsjećaju kako nisu podnijeli tužbu za ocjenom ustavnosti zakona budući da su članovi koji se bave trgovinom podijeljeni oko odredbi Zakona o trgovini, ali su poduzeli niz aktivnosti kako bi olakšala poziciju malih trgovaca.
Tako su u nekoliko navrata od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatražili tumačenje pojedinih odredbi Zakona o trgovini. Odnosilo se to na prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama koja smatra izuzećem te je dozvoljena nedjeljom ili blagdanom, a o toj predviđenoj zakonskoj mogućnosti je u srpnju prošle godine obaviješteno članstvo i cijeli komorski sustav.
HOK je tražio da se razmotre i usvoje izmjene zakona koje će omogućiti obrtnicima da samostalno određuju radno vrijeme, posebice da se dodatno propišu izuzeci za poslovanje nedjeljom i blagdanom na grobljima i u svetištima upravo malim obrtima - cvjećarnicama, proizvođačima svijeća, suvenirnicama, onima čije je poslovanje usmjereno upravo na nedjelje, uslijed čega se ne može očekivati prelijevanje prometa na druge dane.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe kako je Vlada pokazala razumijevanje spram onih najranjivijih i najpogođenijih ovim ograničenjem te je blagdan Svih svetih proglasila sajmenim danom na razini Hrvatske.
Iz HOK-a napominju kako je trgovina jedan od sektora u kojima je teško biti konkurentan i profitabilan, zbog nedostatka radne snage i ponude proizvoda koja stiže iz uvoza, ali i promjene navika kupaca koji sve više preferiraju šoping iskustvo i provođenje slobodnog vremena unutar trgovačkih centara.
Također, trgovinu se ne tretira kao važnu gospodarsku granu od strateškog značaja te su trgovci redovno isključeni iz mogućnosti prijava na neki od EU natječaja ili državnih potpora za modernizaciju trgovina iako su sredstva za rad često zastarjela te interes i potrebe velike, posebice one malih trgovaca.
"Na svima nama je nastavak rada na ograničavanju ograničenja rada nedjeljom i negativnim utjecajima istih te svim drugim problemima koje muče malu hrvatsku trgovinu uslijed kojih se smanjuje broj obrta u sektoru trgovine", poručio je Kratohvil.
Ustavni sud je danas odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Istovremeno odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
HUP se oglasio o odluci.
Žalimo zbog odluke Ustavnog suda te i dalje upozoravamo na negativan utjecaj ograničavanja rada poduzetnika na ukupno gospodarstvo i tržište rada. Smatramo da bi rad nedjeljom trebalo ostaviti na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te se protivimo intervencijama u radno vrijeme poduzetnika. Ovakav zakon je istovremeno i neživotan i krut i diskriminatoran jer predviđa dosta izuzetaka koje dovode do neravnopravnosti na tržištu, uz potpuno ignoriranje realne dinamike modernog života i potreba građana. Fer tržišna utakmica podrazumijeva da su pravila jednaka za sve, a posebno zabrinjava situacija s malim, obiteljskim trgovcima kao i s malim mjestima i otocima gdje građani nemaju nikakvu mogućnost izbora.
Regulacija rada nedjeljom u sklopu novog Zakona o trgovini ostaje na snazi. Odluka je to koju je danas donio Ustavni sud RH.
>> Opširnije
Saborska zastupnica Marijana Petir, inače vrlo bliska Katoličkoj crkvi, danas je oduševljeno komentirala odluku Ustavnog suda koji je podržao zabranu rada nedjeljom.
>> Opširnije
Iz Udruge Glas poduzetnika poručili su, vezano uz odluku Ustavnog suda o odbacivanju podnesenih tužbi vezanih uz ograničenja rada nedjeljom, kako su duboko razočarani tom odlukom, ali ne i iznenađeni, s obzirom na to da smo kao društvo miljama udaljeni od neovisnog sudstva.
"Duboko smo razočarani ali nismo iznenađeni obzirom da smo kao društvo miljama udaljeni od neovisnog sudstva, stoga je i ovakav rezultat, uz spoj hrvatskog sudstva i politike, nažalost bio i za očekivati", odgovorili su iz UGP-a na upit Hine. Napominju kako sve stane u jednu rečenicu - "Kadija te tuži, kadija ti sudi".
UGP neće stati u nastojanju da svaki poduzetnik ima pravo na rad, poručili su.
Ustavni sud je danas odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Istovremeno odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati