GUŽVA ispred prostorija SDP-a na Iblerovom trgu zbog brojnih građana koji se žele upisati u Knjigu žalosti i napisati posvetu preminulom Ivici Račanu, nije jenjavala ni danas. SDP su, osim građana, posjetili i brojni politički dužnosnici. Vesna Pusić koja se u SDP-ovu knjigu žalosti upisala u ime HNS-a, Vesna Škare-Ožbolt koja je to učinila u ime DC-a, te Jadranka Kosor koja se na Iblerovom trgu pojavila kao predstavnica HDZ-a, samo su neki od političara koji su odali počast preminulom Ivici Račanu.

Počast preminulom bivšem premijeru Hrvatske odao je i njegov dugogodišnji najžešći politički rival, Ivo Sanader. Radi li se o političkom licemjerju, da oni koji su do sada Račana prozivali nesposobnim i sporim u donošenju odluka danas o njemu govore kao o jednom od najvažnijih ljudi moderne hrvatske povijesti, ili o poštivanju stare maksime "De mortius nihil nisi bene", što sljeduje SDP, treba li povodom smrti Ivice Račana proglasiti Dan žalosti, te o šansama koje su pred SDP-om u nadolazećim izborima, za Index progovaraju ugledni politički analitičari, Mate Granić i Davor Gjenero.

Simpatije prema SDP-u izazvane smrću stranačkog lidera kratkog su vijeka

U tome da su simpatije prema SDP-u koje je njegova smrt izazvala među biračima, samo trenutne, slažu se oba analitičara.

"Smrt Ivice Račana trenutno svakako privlači simpatije birača, međutim to je kratkotrajni efekt, što se najbolje pokazalo i nakon smrti Franje Tuđmana, kada je HDZ nakon praktički tri tjedna glatko izgubio izbore", kaže Granić, čije mišljenje dijeli i Davor Gjenero.

"I istraživanja javnog mnijenja pokazala su da su pozitivne emocije koje postoje u hrvatskoj javnosti prema Račanu i njegovoj stranci u porastu, no to nije nešto što možemo smatrati stabilnim i trajnim. Kada postoje nagli porasti u rejtinzima neke stranke, vrlo su lako mogući i padovi", kaže Gjenero.

Odavanje počasti dugogodišnjih rivala preminulom Ivici Račanu, licemjerje ili protokol?

Počast preminulom Ivici Račanu i izrazi žaljenja njegovoj obitelji stizali su danas sa svih strana, pa i od njegovih dugogodišnjih političkih neprijatelja. Neki su to proglasili licemjerjem. Radi li se doista o tome, ili je riječ o protokolu koji u ovakvim situacijama nalaže takvo ponašanje?

"Račan je bio dostojanstven čovjek i čovjek kompromisa, jako teško je u ovom trenutku njemu izvlačii neke zamjerke, smatram da većina ljudi koji dolazi u stožer SDP-a dolazi iz ljudskih pobuda", smatra Mate Granić, a Gjenero karakteriziranje takvog ponašanja kao dvoličnog, naziva "ciničnim".

"Čini mi se da u Hrvatskoj počinje sazrijevati svijest o zrelosti demokracije i svijest da s jedne strane političke stranke moraju sravnjivati društveni konflikt, a s druge strane, Hrvatska u Europskoj uniji nema nikakvih šansi ako neće imati i jaku konzervativnu i liberalnu i socijaldemokratsku političku opciju, i zbog toga je sasvim logično da je politička klasa međusobno povezana i da smrt jednog političkog aktera pogađa i druge važne političke aktere u političkoj areni. Ako to i jest licemjerje, onda to govori ne dobro o političkoj klasi, ali govori dobro o političkoj javnosti koja je sposobna uravnoteženo vrednovati doprinose svih političkih opcija", kaže Gjenero.

Je li Ivica Račan dovoljno zadužio hrvatsku povijest da se povodom njegove smrti proglasi Dan žalosti? Treba li o tome odlučivati standard Europske unije?

Premijer Sanader danas je izjavio kako neće biti Dana žalosti jer je Vlada, provjerivši kakvi su običaju u EU vezani za bivše premijere, i ustvrdivši da se u njezinoj praksi Dan žalosti ne određuje za bivše premijere, a budući da Vlada "promatra kako se to radi u EU", tako odlučila. U tome je li Ivica Račan dovoljno zadužio Hrvatsku da se povodom njegove smrti proglasi Dan žalosti mimo prakse Europske unije, Granić i Gjenero ne pronalaze zajedničko mišljenje.

"Svaka država treba stvarati svoju tradiciju, pa tako i Hrvatska, sigurno je to da je Račan bio više od jednog od bivših premijera, dugo je godina bio lider oporbe i to u ključnim trenutcima moderne hrvatske povijesti, bio je i više od bivšeg premijera. U svakom slučaju Vlada ne bi pogriješila da je donijela odluku o proglašenju Dana žalosti", smatra Granić.

Gjenero pak smatra da je u hrvatskoj prošlosti preminulo nekoliko osoba koje su bile jednako važne za hrvatsku političku povijest, pa ni povodom njihove smrti nije bilo proglašavanja Dana žalosti.

"Nedavno je preminuo i profesor Ivan Supek, koji je daleko važnija povijesna, pa i politička osoba nego je to bio Račan, pa zbog toga nije bilo Dana žalosti, po toj logici je potpuno jasno da nema nekakvog običajno-pravnog uzusa koji bi Vladu obvezivao na proglašenje Dana žalosti", smatra Gjenero, koji zamjerku oko čitave polemike vezane uz to vidi u pogrešnom komuniciranju s javnosti.

"Meni se čini da je ovdje načinjena samo jedna greška što se tiče odnosa s javnošću. Ako se nije mislilo proglasiti Dan žalosti i ako se smatra da za to nema osnova u političkim običajima, onda je trebalo izbjeći i lansiranje vijesti u javnost o tome da bi se takvo nešto moglo dogoditi", zaključuje Gjenero.

Politička budućnost SDP-a

Ako SDP prebrodi izbor novog šefa stranke, ima velike šanse na predstojećim izborima, smatra Mate Granić.

"Ako se i nakon izbora novog šefa nastave bilo kakva prepucavanja u stranci, to bi moglo imati katastrofalne posljedice. Mislim da do druge polovice lipnja nije moguće davati nikakve ozbiljnije procjene, no vrlo brzo nakon toga sve će postati jasno. Ako na izbore izađe jedinstven SDP, s novim licima, on može biti vrlo opasan konkurent HDZ-u", smatra Granić.

Granić također kaže i kako je sigurno da je Ljubo Jurčić postigao veliku prednost kao kandidat za premijera, te kako će se prava borba, ona za mjesto šefa stranke, voditi između Željke Antunović i Zorana Milanovića.

Milan Bandić će, kaže Granić, svakako željeti učvrstiti svoje mjesto drugog čovjeka stranke, dok će Zlatko Komadina također pokušati dokazati da je i on budućnost SDP-a. Tonino Picula će, kaže Granić, pokušati dokazati da je čovjek kompromisa koji može biti zanimljiv ukoliko između dvije struje nema nikakvih dogovora.

Gjenero pak smatra kako je o procesima unutar stranke još uvijek prerano govoriti, te dodaje kako je SDP uvijek znao na koji način javnost neopterećivati svojim unutarstranačkim problemima.

"U svakom slučaju, oni su danas jak konkurent HDZ-u, na neki su način najozbiljniji njegov konkurent, pogotovo jer je hrvatska politička arena danas defragmentirana na tri, četiri političke stranke. U nekim se medijskim istraživanjima SDP pokazao i kao najjača stranka. Drugo je pitanje je li ta snaga dostatna da se ostvari i smjena vlasti, a za to je danas prerano govoriti", zaključuje Gjenero.

B.S.