GOLEMI međusobni raketni napadi obilježili su vrijeme oko Nove godine u Ukrajini. 26. prosinca ukrajinska strana je pogodila ruski vojni desantni brod Novočerkask u luci Fedosija na Krimu. Ruska strana je u početku opovrgavala da je brod pogođen, da bi se kasnije ispostavilo da je brod uništen. Jačina detonacije je sugerirala da se na brodu nalazila velika količina topničkog streljiva.

Najžešći ruski napad od početka rata uoči Nove godine

Nekoliko dana kasnije, 29. prosinca ruska strana izvela je jedan od najintenzivnijih raketnih napada od izbijanja rata. Gađani su ciljevi po velikim gradovima, uključujući glavni grad Kijev i Lavov. Prema podacima ukrajinske vojske, korišteno je preko 100 iranskih dronova i projektila.

Protuzračna obrana je uspjela oboriti dobar dio projektila iznad Kijeva, no to nije spriječilo razaranja. Kruže razne videosnimke projektila i dronova iznad grada koji potom nekontrolirano zapaljeni padaju na grad.

Ukrajinci odgovorili žestokim udarom na Belgorod

Ruska strana je lansirala projektile s kopna, s mora i iz zraka uz korištenje spomenutih dronova. To su i ruski i ukrajinski analitičari vidjeli kao odgovor na uništenje broda Novočerkask. Idućeg dana, 30. prosinca, ukrajinska strana je izvela raketni napad na grad Belgorod, grad koji se nalazi tik uz granicu s Ukrajinom kod Harkiva. 

Iako je ukrajinski glavni stožer izvijestio da je gađao vojne ciljeve, rakete ili dijelovi raketa su pali u središte grada i u stambena naselja. To se smatra najvećim raketnim udarom na ruski teritorij otpočetka rata. Kao odmazdu, ruska strana je gađala Harkiv u kojem je pogođen hotel Harkiv Palace, u kojem su bili i strani novinari.

U novogodišnjoj noći nije se stalo s udarima, ruska strana je gađala Kijev, Odesu, Lavov i druge gradove, dok je ukrajinska strana gađala Donjeck. Unatoč šteti koju je prouzročilo rusko raketiranje, ukrajinska protuzračna obrana solidno je odradila posao. Civilne žrtve su zabilježene na obje strane.

"Da su ruski Kinžali pogodili svoje mete, posljedice bi bile katastrofalne"

Prema službenoj verziji, oboreno je svih deset nadzvučnih projektila Kinžal. Ovo se smatra najvećim napadom ovom vrstom raketa u ovom ratu. Ukrajinski general Zalužnij je izjavio da su Kinžali oboreni sustavom protuzračne obrane Patriot. "Da su rakete pogodile svoje mete, posljedice bi bile katastrofalne", rekao je vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga. Međutim nije precizirao o kojim ciljevima je riječ.

U isto vrijeme nisu oboreni neki od starijih verzija krstarećih projektila. Ukrajinski vojni analitičari su objasnili da je krstareće rakete Kh-101 modificirala Rusija i da sada ispuštaju toplinske mamce koji skreću sustave protuzračne obrane s kursa. Imaju i naprednije sustave navođenja, identične onima na američkim Tomahawk raketama.

4. siječnja je pak nastavljeno raketiranje Krima. Ukrajinske oružane snage objavile su udar na zapovjedno mjesto u regiji Saki, te da je dignuto i skladište streljiva u blizini Pervomajskog (regija Krasnoperekopsk). Ruska strana to nije potvrdila.

Noću je došlo do velikog napada dronovima na ciljeve. Rusko ministarstvo obrane navelo je da je 36 ukrajinskih bespilotnih letjelica presretnuto iznad Krima i jedna bespilotna letjelica iznad Krasnodarskog kraja. Ranije je javljeno o eksplozijama u Novorosijsku, ali udari tamo nisu bili potvrđeni (navodno je proradila protuzračna obrana). Ponovljen je i napad na Belgorod u večernjim i noćnim satima. 

S druge strane, prema ukrajinskim izvorima oboreno je  21 od 29 iranskih dronova. Dronovi su oboreni u Nikolajevskoj, Hersonskoj, Dnjepropetrovskoj, Čerkaskoj, Kirovogradskoj i Hmjelnickoj oblasti.

Što stoji iza ovakvih raketnih napada? Rusi imaju velike ambicije

Rusko ministarstvo obrane je izjavilo da su napadnuti “vojno-industrijski kompleksi u Kijevu i njegovom predgrađu”, kao i “skladišta za projektile, streljivo i zrakoplovno oružje koje su isporučile zapadne zemlje."

Istodobno se na ruskim telegram kanalima promiče tema "osvete za Belgorod", gdje je 30. prosinca poginulo 25 ljudi. No iako je takav motiv prisutan u ruskom vodstvu, general Zalužni je potvrdio da je napad imao i vojnu svrhu - meta su bili vojni objekti i poduzeća vojno-industrijskog kompleksa.

Cilj ruske strane je udariti na vojnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine kako bi se poremetila ukrajinska strategija povećanja vlastite vojne proizvodnje i normalizacije gospodarstva.

S druge strane, postoji ambiciozniji cilj - potpuno iscrpiti ukrajinski sustav protuzračne obrane, lišavajući ga sposobnosti učinkovite zaštite ukrajinskog neba. A to bi ruskoj strani otvorilo put da bolje koriste ratno zrakoplovstvo i izvrše masivna bombardiranja ukrajinskih gradova, koja bi bila puno razornija od trenutnog raketiranja.

Kakva je strategija Ukrajine?

Početkom rujna 2022. godine vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužnij i njegov sadašnji zamjenik general Mihail Zabrodski napisali su izjavu o izgledima rata, koji je sada gotovo zaboravljen. Zalužnij i Zabrodski identificirali su dva ključna područja djelovanja koja bi mogla najviše pogoditi Rusiju.

Prvi je napad na Krim. Ukrajinske oružane snage pokušale su provesti ovaj plan prošle godine, ali neuspješno. Vladimir Zelenski je u nedavnom komentaru za The Economist izjavio da je cilj izolacije Krima i dalje glavni cilj ove godine. A napade koje ukrajinske oružane snage u posljednje vrijeme izvode na poluotok mnogi tumače kao provedbu strategije izolacije. No izgleda da se Krim ne može izolirati samo zračnim udarima dok je kopneni koridor do poluotoka pod kontrolom Rusije.

Druga ključna točka u ukrajinskoj strategiji koju su opisali Zalužni i Zabrodski je gađanje dalekometnim projektilima. Uključujući i područje Ruske Federacije. Prema autorima, Rusi sada nisu protiv rata, jer ne razumiju u potpunosti njegovu cijenu "u svakom smislu".

Strateška obrana

Stoga, temelj ukrajinske strategije za ovu godinu, nakon neuspjeha ofenzive u 2023. godini, prijelaz je na stratešku obranu, gomilanje snaga, gospodarski oporavak i povećanje proizvodnje oružja. Provedba ove strategije moguća je samo ako je nebo barem iznad najvećih ukrajinskih gradova pouzdano zaštićeno i ako je moguće razviti proizvodnju istih bespilotnih letjelica ili streljiva bez straha da će ih pogoditi projektil ili dron.

Rusi pokušavaju probiti ovu obranu masivnim raketnim napadima. Uključujući iscrpljivanje sustava protuzračne obrane, potičući ih na korištenje velike količine streljiva. I kako pišu zapadni mediji, Ukrajina bi se mogla suočiti s nestašicom.

Stoga je ključno pitanje aktualne “bitke za nebo” koliko projektila Ruska Federacija još može lansirati na Ukrajinu. I koje zalihe proturaketnih projektila ima Ukrajina te, što je možda i najvažnije, koliko će ih još zapadni saveznici moći osigurati u bliskoj budućnosti.