Dino Čović, student sociologije i etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za Index analizira sutrašnje važne predsjedničke izbore u Francuskoj i dosadašnju predsjedničku utrku između Marine Le Pen i Emmanuela Macrona.

SUTRA nas očekuju važni predsjednički izbori u Francuskoj, gdje građani te zemlje biraju između Emmanuela Macrona i Marine Le Pen. Le Pen ulazi u drugi krug s većom šansom da postane predsjednica nego što je to bio slučaj 2017. godine. No prema posljednjim anketama, trenutni francuski predsjednik Emmanuel Macron je i u ovoj izbornoj utrci bliži Elizejskoj palači (Macron 55%, Le Pen 45%).

Kako je protekao drugi dio predsjedničkih kampanja?

Emmanuel Macron i Marine Le Pen su na temelju rezultata prvog kruga i reakcija javnosti na njihovu kampanju mogli dobiti naznake o tome kako bi trebali organizirati kampanju za drugi krug predsjedničkih izbora.

Macron je prvo trebao provesti više vremena među građanima jer je njegova kampanja u prvom krugu bila dosta siromašna, ponajprije zbog kasne objave kandidature te posvećivanja dobrog dijela vremena ruskoj invaziji na Ukrajinu i pregovorima s Putinom.

Također, Macrona prate etikete ''predsjednik bogatih'' i ''arogantan predsjednik'', što je još jedan razlog zbog kojeg se Macron trebao više približiti francuskim građanima. Macron je taj cilj pokušao ispuniti posjećivanjem gradova i sredina u kojima su njegovi protivnici (Le Pen i Mélenchon) uvjerljivo slavili pa je tako za prvu postaju svoje kampanje u drugom krugu odabrao naselje (komunu) Denain, u kojem je u prvom krugu osvojio samo 14.73% glasova, dok su njegovi protivnici Marine Le Pen i Jean-Luc Mélenchon osvojili 41.67% i 28.59%.

Posjećivanjem utvrda Marine Le Pen i Jean-Luca Mélenchona, Macron se želio prezentirati kao predsjednik svih Francuza i htio je ostvariti dijalog i s onim dijelom francuskog društva koji nema dobro mišljenje o njemu i njegovim politikama.

Dva cilja Macrona

Drugi cilj koji je Macron morao ispuniti kako bi se doveo u što bolju situaciju za osvajanje drugog mandata je posvećivanje pozornosti ekološkim pitanjima, konkretno onima vezanima uz prelazak na obnovljive izvore energije, smanjenje emisija ugljika i re-aktiviranje nuklearne energije.

Macron se u kampanji drugog kruga predstavljao kao jedini zeleni, ekološki osviješten kandidat koji ima plan i viziju kad je u pitanju ekologija, istovremeno naglašavajući ekološki skepticizam Marine Le Pen. Stoga ne čudi Macronova izjava u posjetu Le Havreu, jednom od glavnih francuskih gradova po proizvodnji dijelova za vjetrene turbine, što Le Pen želi ukinuti: 

''Ekstremno desni program Marine Le Pen podrazumijeva napuštanje Pariškog sporazuma, Europskog Green New Deala i nepoštovanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Iskreno, tko je za ekologiju i okoliš, a glasat će za Le Pen? Morate mi pokazati tu osobu.''

Svrha ovakvog ekološki osviještenog pristupa je pridobivanje glasača ljevičarske senzacije iz prvog kruga, Jean-Luca Mélenchona, koji je osvojio 22% glasova, i mladih glasača kojima su ekološka pitanja vrlo važna. Macron svoju namjeru nije skrivao pa se u govoru na mitingu u Marseilleu poslužio Mélenchonovim konceptom ''ekološkog planiranja'' (planification écologique).

Le Pen se predstavljala kao "običan čovjek"

S druge strane, Marine Le Pen se morala nastaviti prezentirati kao osoba koja se zauzima za ''običnu francusku obitelj''. Da bi ta prezentacija bila što uspješnija, u prvi plan je stavljala teme kao što su kupovna moć, javno zdravstvo i školstvo te odlazak u mirovinu jer su one francuskim građanima najvažnije.

Zato je i posjećivala ruralne sredine, manje gradove i predgrađa jer ih je pokušala predstaviti kao dokaz lošeg Macronovog mandata u kojem je zapostavio ''običnog čovjeka''. Također, naglašavajući pitanja vezana uz odlazak u mirovinu, kupovnu moć, javno zdravstvo i školstvo te male plaće, Le Pen je pokušala pridobiti dio glasača Jean-Luca Mélenchona.

Isticanjem navedenih tema i stavljanjem pitanja imigracije i Islama, odnosno zabrane hidžaba u javnom prostoru, u drugi plan, Le Pen je pokušala djelovati ujedinjujuće, a ne isključujuće kao na prošlim izborima 2017.

TV debata ovaj put bez političkog knockouta

TV debata 20. travnja trajala je nešto manje od 3 sata i bila je prilično sadržajna te je obuhvatila širok spektar tema: kupovna moć, rat u Ukrajini, Europska unija, digitalna budućnost, zdravstveni sustav, obrazovanje, sekularizam, zakon i red, imigracija, ekologija, državne institucije i upravljanje. 

Ako gledamo debatu u cjelini, ona neće igrati presudnu ulogu kao 2017. godine, kad je Marine Le Pen toliko podbacila da je i sama kasnije izjavila kako je to bio najgori trenutak njene političke karijere. Le Pen je u ovoj debati ispunila minimalni cilj, a to je ne izgubiti izbore u debati.

No Macron je djelovao uvjerljivije pa se na trenutke činilo da napada svoj prvi mandat, a ne Le Pen, o čemu svjedoče podaci ankete prema kojoj 59% ljudi koji su gledali debatu smatra da je Macron izašao kao pobjednik. Macronu ovaj podatak ipak ne jamči pobjedu u nedjelju jer ova ''debatna pobjeda'' nije bila uvjerljiva kao 2017. godine.

Razlog nešto smirenijeg pristupa Marine Le Pen krije se upravo u toj debati od prije 5 godina, kad je svojom previše agresivnom retorikom srozala šanse za pobjedu. Le Pen je u ovoj debati htjela odati dojam smirene osobe koja dobro poznaje materiju i spremna je za najodgovorniju državnu funkciju, ali Macron je opet ispao premoćniji kad je u pitanju poznavanje materije tako da je i u ovoj debati nekoliko puta ispravio Le Pen u netočnim navodima. No ljudima koji su planirali glasati za Le Pen to neće predstavljati problem. 

Dva ključna trenutka

Debata je posebno zaiskrila u dva trenutka. Prvi se odnosi na rat u Ukrajini, odnosno pitanje kredita stranke Marine Le Pen (National Rally) koji još nije u potpunosti otplaćen ruskoj banci bliskoj Kremlju. Macron je konstantno naglašavao kako je problem što ona i njena stranka kredit i dalje otplaćuju, što znači da ako postane predsjednica, neće biti slobodna od ruskih interesa. Le Pen je uzvratila da je i on Putina ugostio više puta, na što je Macron odgovorio da ga je primio kao predsjednika države, ali ne kao svog bankara.

Drugi uzavreli trenutak se odnosi na temu sekularizma, odnosno na pitanje treba li hidžab zabraniti u javnom prostoru. Le Pen se jasno izjasnila da je ona za zabranu jer smatra da to djevojčicama nameću islamisti. Također, smatra da bi tako ''oslobodili djevojke'' i uspješno se borili protiv islamističke ideologije.

Macron je Le Pen podsjetio na zakon iz 1905. godine i francuski ustav prema kojem je Francuska sekularna država i društvo, što znači da je zabranjivanje samo jednog religijskog simbola, u ovom slučaju hidžaba, neustavno. Nadalje, Macron je zaoštrio svoj odgovor rekavši kako bi ovo moglo prouzrokovati civilni rat i da bi u njenoj Francuskoj policajci po ulici hvatali djevojke koje nose hidžab i dječake koji nose kipe (yarmulke).

Ova debata će rijetkima promijeniti glasačku preferenciju, a to najbolje ilustrira anketa prema kojoj 91% glasača ostaje vjerno istom kandidatu i nakon debate.

Što bi pobjeda Marine Le Pen značila za Europsku uniju?

Kad je u pitanju Europska unija, Le Pen se jasno izjasnila rekavši da nije za izlazak Francuske iz EU, već želi napraviti ozbiljne unutarnje reforme koje bi Europsku uniju preoblikovale u savez europskih država (nacija), u kojem bi postojala suradnja, ali između suverenih europskih država i ne bi uključivala zajedničke zakone.

Le Pen bi najesen građanima dala referendum na izglasavanje, a tiče se ''državljanstva, identiteta i imigracije''. Izglasavanjem ovog zakona državljanstvo se ne bi više dobivalo rođenjem i francuski građani bi uživali ''prednost nacionalne preferencije'' nad ostalim ne-francuskim građanima kad je riječ o zaposlenju, beneficijama vezanim uz socijalno i zdravstveno osiguranje te javnom stanovanju (public housing).

Bez obzira na to podrže li građani ovu inicijativu na referendumu, Le Pen vjerojatno ne bi prošla u parlament, a sigurno je ni glavni francuski sudovi ne bi podržali. Zato bi ona najprije aktivirala članak 11. ustava i preko referenduma tražila promjenu ustava kako bi mogla zaobići parlament i zakonodavstvo pri donošenju novih zakona, odnosno kako bi rezultati referenduma bili dovoljni za donošenje novih zakona.

Kad bi Le Pen aktivacijom članka 11. i referendumom uspjela izmijeniti ustav, svaki sljedeći referendum bio bi dovoljan za donošenje novih zakona, što znači da bi se zakon o nacionalnoj preferenciji mogao donijeti samo na temelju rezultata referenduma, bez konzultiranja ključnih demokratskih institucija.

Glavni cilj ovakvog mijenjanja ustava nije, kako Le Pen kaže, ''vraćanje glasa narodu'', već povećanje njenih ovlasti, slabljenje i maksimalno zaobilaženje svih ključnih demokratskih institucija koje bi mogle dovesti u pitanje njene namjere i odluke. To sve podsjeća na Viktora Orbana i njegovu politiku modificiranja ustava u svrhu povećanja ovlasti. Sličnost između Orbana i Le Pen ne treba čuditi s obzirom na to da je ovu kampanju financirala kreditom mađarske MKB banke, čiji su najveći dioničari bliski suradnici mađarskog premijera. 

Također, Le Pen želi dati prioritet nacionalnim zakonima nad ostalim zakonima, između ostalih, i nad europskim zakonima. Izglasavanje tih zakona (zakona o ''nacionalnoj preferenciji'' i zakona o prioritetu nacionalnih zakona) značilo bi kraj Europske unije kakvu smo dosad poznavali jer oni nisu u skladu s temeljnim vrijednostima EU, krše osnovne ugovore EU i poništavaju unutarnje tržište EU (European Single Market). Stoga ne iznenađuje Macronova izjava u završnoj minuti u kojoj je upozorio francuske građane da su ovi izbori francuski referendum za ostanak u EU.

Završne procjene - Mržnja protiv straha

Većina anketa trenutnom francusku predsjedniku Emmanuelu Macronu daje 10-13% prednosti nad njegovom protukandidatkinjom Marine Le Pen. Ono što Macrona još može veseliti je pozitivan trend - prema anketama podrška mu je porasla u zadnja 2 tjedna. No to nipošto ne znači da je Macron već pobijedio i osigurao drugi mandat jer prednost nije nedostižna kao 2017. godine.  

Brexit nas je naučio da istraživanje javnog mnijenja ne znači ništa ako ljudi ne izađu na birališta i ne glasaju, nego misle da je pobjeda osigurana ili da će drugi to učiniti umjesto njih. Za Macrona i dalje jako niska izlaznost na izbore predstavlja opasnost, a da bi izlaznost mogla biti manja nego inače pokazuje anketa iz redova Mélenchonove stranke na uzorku od 215.000 ljudi, u kojoj se 66% članova te stranke i njenih simpatizera izjasnilo da će poništiti listić ili da uopće neće izaći na birališta. Mélenchon je u prvom krugu dobio nešto više od 7 milijuna glasova, što znači da bi neizlazak na izbore većeg dijela njegovog glasačkog tijela mogao srozati izlaznost iz prvog kruga od nešto manje od 75%.

Ugledni francuski politolog Dominique Moïsi odlično je sažeo pitanje na koje se svode ovi izbori: "Mrzite li više gospodina Macrona nego što se bojite gospođe Le Pen?" Pred francuskim građanima je sutra da prosude što je kod njih prevladalo – mržnja prema Emmanuelu Macronu ili strah od Marine Le Pen.  

Zasad sve ukazuje na to da će Macron odnijeti pobjedu kao opcija ''manjeg zla'', a kako je on utjelovljuje najbolje ilustrira izjava s prosvjeda protiv krajnje desnice 16. travnja: ''S Macronom smo barem u demokraciji...''

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala