ARHIPELAG Palau, dio Mikronezije u zapadnom dijelu Pacifika, uveo je stroge mjere zaštite okoliša uključujući i zabranu krema za sunčanje koje su se pokazale štetnima za koraljne grebene, javljaju agencije i dodaju da je zabrana štetnih krema stupila na snagu s prvim danom 2020.

Arhipelag s oko 500 otoka, na pola puta između Australije i Japana, dom je jednog od najvećih morskih utočišta na svijetu i vodeća svjetska destinacija za ronjenje, no vlada je zabrinuta jer popularnost ima i svoju cijenu.

Kazna od 1000 dolara

BBC podsjeća da se Laguna Rock Islands nalazi na UNESCO-ovom popisu zaštićene prirodne baštine. Broj stanovnika Palaua se kreće oko 20.000.

"Moramo poštovati svoj okoliš jer je to naš život i bez njega nitko na Palauu ne može preživjeti", kazao je predsjednik Tommy Remengesau.

Remengesau je podsjetio da je znanstveno dokazano da su kemikalije u sredstvima za sunčanje, poput oksibenzona i oktinoksata, otrovne za koralje čak i u najmanjim dozama.

Od 1. siječnja 2020. svaki takav proizvod uvezen ili prodan na Palauu će biti oduzet, a prekršitelj zabrane će platiti kaznu od 1000 američkih dolara.

"Kada nam znanost kaže da je neka praksa štetna za koraljne grebene, riblju populaciju ili sam ocean, tada to moramo primiti na znanje, mi i naši posjetitelji", istaknuo je predsjednik.

Zabrana ribarenja i drugih aktivnosti

Uvjeren je, nakon što se proširi vijest o zabrani štetnih kemikalija, da njegova zemlja neće ostati jedina koja je uvela mjere za zaštitu svog okoliša. Istaknuo je da su toksične tvari pronađene u najugroženijim staništima i tkivu morskih životinja.

Uz zabranu toksičnih krema za sunčanje, danas je u tom arhipelagu, tj. morskom utočištu, stupila na snagu i zabrana ribarenja i drugih aktivnosti, uključujući i izlov morskih pasa zbog peraja, te je zatvoreno 80 posto područja ekskluzivne ekonomske zone (EEZ).

"To je vrlo ambiciozan i vrlo vrijedan cilj kada govorimo o budućnosti Palaua", kazao je Remengesau dodajući da je komercijalni ribolov sada zabranjen na području oceana površine oko 500.000 kvadratnih kilometara.

To je, kako je rekao, prijeko potrebno kako bi "ocean zacijelio". Upozorio je i da je broj nekih vrsta zbog prekomjernog izlova pao na kritičnu razinu pa je, primjerice, ugrožena vrsta postala i plavoperajna tuna.

Palau je još 2009. prvi u svijetu osnovao utočište za morske pse kako bi spriječio okrutnu praksu rezanja peraja. Nakon što im odrežu peraje, morske pse bacaju natrag u more kako bi uginuli.