AKO BISTE mogli napraviti hibrid majmuna i čovjeka, što bi nam biologija tog stvorenja mogla reći? Izgleda da ćemo uskoro doznati.

Naime, znanstvenici su u kontroverznom eksperimentu uspješno stvorili upravo takav organizam - himeru od majmunskih i ljudskih stanica, koje zajedno obitavaju u živom embriju.

Iako istraživanja hibrida čovjeka i životinje imaju dugu i upitnu povijest, posljednjih su godina stručnjaci istraživali hibridne organizme kako bi postigli napredak na područjima bitnim za čovječanstvo, poput regenerativne medicine.

Primjerice, ako bismo mogli uspješno svladati uzgoj ljudskih organa u/na svinjskom tkivu, to bi bio značajan korak u rješavanju problema nestašice organa za transplantaciju.

Problemi s prijašnjim hibridima

S tim ciljem je genetičar Juan Carlos Izpisua Belmonte s Instituta Salk u Kaliforniji 2017. stvorio prvi hibridni embrij svinje i čovjeka. No kao što se dogodilo u sličnim eksperimentima s hibridima ovaca i ljudi, količina uspješno integriranih ljudskih stanica bila je vrlo niska, što upućuje na određene nekompatibilnosti između biologije svinja i čovjeka na molekularnoj razini.

Izpisua Belmonte je stoga krenuo drugim putem te je zajedno s timom koji je predvodio biolog Weizhi Ji sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Kunming u Kini proveo nove eksperimente s embrijima životinja koje su sličnije čovjeku od svinje ili ovce, piše Science Alert.

Znanstvenici su uzeli embrije makaka majmuna (macaca fascicularis) i u njih ubrizgali ljudske matične stanice, kako bi se procijenili mogu li te različite vrste ipak koegzistirati kao jedna cjelina.

Uočili su da su se ljudske stanice uspješno integrirale u 132 embrija makaka, a nakon 10 dana 103 ta hibridna embrija bila su još uvijek živa i nastavljala se razvijati.

Međutim, stopa preživljavanja se nakon tih deset dana počela drastično smanjivati te su do 19. dana ostale žive samo tri himere. Znanstvenici su tada prekinuli eksperiment, a konačni rezultati pokazali su uspješniju integraciju od himere svinja-čovjek iz 2017. godine.

Etičke dileme

Ovakva istraživanja bude nelagodu u mnogim znanstvenim krugovima jer se njima potežu mnoga etička pitanja poput dobrobiti životinja. Iako su Izpisua Belmonte i njegov tim istakli da je istraživanje provedeno s "najvećom pažnjom etičkih razmatranja i u koordinaciji s regulatornim agencijama", neki smatraju da su ti eksperimenti možda provedeni u Kini kako bi se zaobišla pravna pitanja koja su mogla spriječiti efikasno provođenje studije.

"Radimo eksperimente s majmunima u Kini jer ovdje nedostaje potrebite infrastrukture", rekla je jedna od autorica studije, biologinja Estrella Nunez Delicado sa španjolskog sveučilišta Catolica San Antonio de Murcia.

Znanstvenici su u ovome slučaju uništili sve stvorene hibridne embrije u roku od 20 dana nakon njihovog stvaranja, no postavlja se pitanje što bi se dogodilo kada bi se takvim organizmima dopustio daljnji razvoj pri kojem bi mogli razviti rudimente živčanog sustava ili čak aspekte svijesti ili osjećaja.

Istraživanje naslova Chimeric contribution of human extended pluripotent stem cells to monkey embryos ex vivo objavljeno je u časopisu Cell.