Foto: 123rf

PROFESOR politike filozofije na francuskom Sveučilištu Charles de Gaulle u Lilleu Patrice Canivez u svom eseju "Što je nacija" piše kako stari i noviji članovi Europske unije nastupaju kao nacije, u funkciji nacional­nih interesa i s nacionalnih točki gledišta.

Iz te činjenice, smatra Canivez, proizlaze sukobi koji zahtijevaju proces političke unije ili zajedničke vanjske politike.

Canivez drži kako to isto vrijedi i za međunarodne odnose. "Budući da nisu skloni globalnom vladanju, Uje­dinjeni narodi funkcioniraju samo kada to nacije jasno žele, počevši od onih najmoćnijih među njima", piše Canivez.

Po Canivezovu mišljenju da bi dje­lovale u situacijama zajedničkog rizika, pojam međuna­rodne zajednice koja je spremna za orkestrirano djelova­nje i koja poštuje pravila kolektivnog odlučivanja suočava se sa suparničkim pojmom saveza nacija kojim upravlja jedna ili nekoliko sila. Ako dakle ne raspolažemo pojmom nacije, postaje nemoguće ispravno postaviti probleme da­našnjeg vremena, ocjenjuje francuski filozof.

Nacija nije prirodna danost, ona je povijesna zajednica  koja na neki način rezultira nastajanjem koje ostaje otvoreno, piše Canivez i dodaje kako kao zajednica nacija ima dvostruku dimenziju - kulturnu i političku.

O političkoj legitimnosti

Ističe kako je s jedne strane nacija zajednica koja se identificira s kulturom, tradicijama i vlastitim vrijednostima te dodaje kako ona s druge strane osigurava načelo političke legitimnosti.

U određenim slučajevima, smatra Canivez, jedna ili druga od tih dimenzija postaje povlaštenom kad treba definirati naciju.

"Nacije se predstavljaju kao ograničeni skupovi partikularnih, vrlo često konfliktnih varijanti iste civilizacije, koju definiraju njezine tehnike i vrste podjela rada, njezine moralne tradicije i religijska uvjerenja", piše Canivez i dodaje kako se nacija od civilizacije razlikuje po svijesti koju to društvo/zajednica ima o sebi.

Da bi postojala nacija, smatra Canivez, potrebno je da skupina ima kolektivnu svijest o vlastitom postojanju, o svojem jedinstvu i svojoj specifičnosti.

Ocjenjuje kako se ta kolektivna svijest kristalizira oko simbola koji predstavljaju zajednicu kao cjelinu. "Ti simboli mogu biti vrlo različiti, od jezika do političkih institucija, preko načina prehrane, stanovanja, velikih povijesnih i književnih likova", piše Canivez i dodaje kako identitet nekoga društva posebice obilježava jezik, većinska religija, ili u sekulariziranim društvima specifičan oblik religijske neutralnosti.

Funkcija simbola

Kad je riječ o simbolima oni za većinu građana mogu biti bez određenoga sadržaja jer je izbor amblema može biti tek konvencionalan, napominje i dodaje kako ipak u svim slučajevima ti amblemski simboli omogućuju prepoznavanje nacije kako u očima njezinih članova tako i u očima vanjskih promatrača.

Ti simboli, naime smatra Canivez, imaju učinak unifikacije i diferencijacije.

Knjiga "Što je nacija?" (122 str.) podijeljena je u dvije cjeline, u kojima autor raspravlja o pojmu nacije te nacionalnom identitetu i demokraciji. Knjigu je s francuskoga na hrvatski jezik preveo Leonardo Kovačević, redakturu prijevoda napravila Mirna Velčić, a za tisak priredio Damir Barbarić.

Knjigu je u knjižnici Parnas objavila Matica hrvatska.

Francuski filozof Patrice Canivez (1957.) sveučilišni je profesor etike, filozofije politike i povijesti političke misli u Lillu. Autor je niza knjiga i radova o temeljnim problemima i teoretičarima filozofije politike.