Zagrebačka škola u kojoj je problematični učenik zatražila podršku ministarstva
GRAD Zagreb danas je izvijestio da detalje slučaja učenika koji je zbog nasilnog ponašanja premješten u drugu školu, gdje po tvrdnji roditelja ponovo izaziva probleme, ne može javno iznositi, dok je škola obavijestila i zatražila podršku Agencije i ministarstva.
Dolazak učenika koji je zbog nasilnog ponašanja premješten u drugu osnovnu školu i u novoj je sredini izazvao reakciju roditelja koji tvrde da opet izaziva probleme i verbalno vrijeđa, zbog čega danas nisu poslali djecu u školu, a oni se okupili na prosvjedu i oglasili pismom.
"Nužnost revizije i izmjena postojećih propisa"
"Detalje slučaja ne možemo javno iznositi zbog zakonskih ograničenja. Škola je, sukladno protokolima, još početkom kalendarske godine o slučaju obavijestila i zatražila podršku Agencije i ministarstva i postupala sukladno uputama s interdisciplinarnih sastanaka", rekli su Hini u Gradu Zagrebu.
Kažu da su službenici i pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje u bliskom kontaktu s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te su o ovome pitanju razgovarali i danas. Gradski ured je izdao rješenja za potporu školi koja su u gradskoj nadležnosti.
Ističu da je ovaj slučaj ukazao na nužnost revizije i izmjena postojećih propisa koje će školama i drugim tijelima omogućiti dodatne ovlasti, kako u odgojno-obrazovnom području tako i u suradnji s roditeljima te području socijalne zaštite u vezi s dobrobiti djece.
U Gradu Zagrebu kažu da su u slučajevima nasilja škole dužne postupati po protokolu Ministarstva socijalne politike o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, donesenom u travnju ove godine.
Protokol definira korake i obveze škole, ministarstava, zavoda za socijalni rad, ali i policije i sustava pravosuđa.
Protekle školske godine 362 prijave vršnjačkog nasilja
"Protokol osnivačima - jedinicama lokalne i područne/regionalne samouprave ne daje ovlasti postupanja u individualnim slučajevima te je nadležnost za potporu školama primarno dana Agenciji za odgoj i obrazovanje, resornome ministarstvu te Zavodu za socijalni rad", ističu u Gradu Zagrebu.
Naglašavaju kako Protokol, kao i drugi propisi, predviđaju ograničenu ulogu osnivača, i to u vidu opće potpore školi, koordinacije, preventivnih aktivnosti i sličnog.
Sukladno Protokolu, svi osnivači u Hrvatskoj prikupljaju podatke o slučajevima na svom području, kažu u Gradu Zagrebu.
Ističu kako osnovne i srednje škole Grada Zagreba pohađa oko 100 tisuća učenika, a protekle su školske godine zabilježene 362 prijave vršnjačkog nasilja, što je usporedivo s prethodnom godinom.
Aktivnosti Grada Zagreba, u skladu s ovlastima, fokusirane su na prevenciju ovakvih i sličnih situacija, poručuju iz Grada.
Kažu da su upravo zato donijeli Akcijski plan za prevenciju vršnjačkog nasilja, a s UNICEF-om i Centrom Luka Ritz započeli su projekt "Za sigurno i poticajno okruženje u školama" koji će se u inicijalnoj fazi provoditi u 27 osnovnih škola, a nakon toga i u svim ostalim školama u Zagrebu.
Ove se godine građanski odgoj provodi u 40 škola više nego lani
Zbog toga su financiranje Centra Luka Ritz povećali za 60 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno, na više od pola milijuna eura, a povrh toga, od prošloga mjeseca Grad Zagreb svim je školama osigurao i dodatnu potporu u vidu privremenog angažmana stručnjaka pojedinih profila za teže slučajeve inkluzije.
"Konačno, jedan od ciljeva uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, odnosno fakultativnog predmeta Škola i zajednica te izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana u zagrebačke škole bio je prevencija i osvješćivanje učenica i učenika o problemima vršnjačkog i drugih vrsta i oblika nasilja te razvoja odgovornog i nenasilnog ponašanja prema sebi, drugima i zajednici", poručili su iz Grada Zagreba.
Ove se godine građanski odgoj provodi u 130-ak zagrebačkih osnovnih i srednjih škole, 40 više nego prošle godine.