BOJA postiže toliku refleksiju da se očekuju drastične promjene u energetskoj efikasnosti.
Samo godinu dana nakon što su znanstvenici sveučilišta Purdue predstavili ultrabijelu boju s refleksijom od gotovo 98 posto, sada predstavljaju i izvedbu iste boje koja se može primjenjivati i u autoindustriji.
Radi se o velikom tehnološkom napretku jer se ova boja s novom formulacijom sada može nanositi u osjetno tanjem sloju, a da postiže jednaku refleksiju. I dok su se deblji premazi mogli koristiti, primjerice, na krovovima zgrada kako bi reflektirali toplinu sunčevog zračenja, sada to isto vrijedi i za karoserije automobila, oplošja vlakova i trupove aviona.
Uzmemo li da svakih jedan posto reflektiranog svjetla znači 10 watta topline po metru četvornom uslijed zračenja Sunca, pojednostavljeno rečeno, premaz ovakvim premazom površine od 10 četvornih metara značio bi efekt klima-uređaja od 1 kW snage. To u praksi znači da bi klima-uređaji mogli postati suvišni.
Originalna boja s minijaturnim česticama barij-sulfata reflektira 98.1% sunčevog zračenja, pa će u konačnici temperatura tretirane površine biti za 4.5 stupnjeva Celzijevih niža od temperature okoline. Premažete li tom bojom neki objekt, interijer će biti dovoljno ohlađen da ćete klima-uređaj paliti tek u iznimnim situacijama.
Ali postoji problem. Kako objašnjava profesor Xiulin Ruan, boju je potrebno nanijeti u debljini od čak 400 mikrona, što premaze čini neupotrebljivima na manjim objektima, kod kojih su mjere i masa bitne. Sada su uspjeli proizvesti boju s drugim pigmentima koja se nanosi u debljini od prihvatljivijih 150 mikrona, a osigurava solarnu refleksiju od 97.9%. Nova boja s pigmentom heksagonalnog borovog nitrida ima 80 posto manju masu od prijašnje izvedbe.
Možda najveća prednost korištenja ovakve boje je da jednom kad se aplicira više ne emitira stakleničke plinove, što ne vrijedi za, recimo, klima-uređaje. Stoga ne čudi što je tim koji stoji iza razvoja ove boje vrlo optimističan oko mogućnosti njene komercijalizacije.