GREEN NCAP objavio je opsežnu analizu životnog ciklusa automobila za 61 automobil. Pojedini rezultati iznenađuju.
Kako bi u potpunosti mogli sagledati utjecaj automobila na okoliš, valja u obzir uzeti sve informacije i podatke, od samog izvlačenja i prerade sirovina, preko distribucije i eksploatacije vozila, sve do konačnog zbrinjavanja. Upravo sve to u obzir uzima tzv. procjena životnog ciklusa ili LCA (Life Cycle Assessment) te tako omogućuje usporedbu kruška i jabuka, odnosno električnih automobila, hibrida i automobila s konvencionalnim pogonom na fosilna goriva.
Postoje i neke pretpostavke. LCA tako u obzir uzima životni vijek automobila od 16 godina tijekom kojeg prosječno prelazi 240.000 km. Pritom se izračuni po pitanju potrošnje energije, materijala i dobave vrše kao prosjek za 27 država članica Europske unije i Velike Britanije, uključujući i procjene korištenja različitih izvora energije za idućih dvadeset godina.
Potrošnja energije
Metodologiju je razvio Joanneum Research, a recenzirao Paul Scherrer Institute. Ova metoda prati utjecaj automobila na okoliš doslovno od "kolijevke pa do groba", ističu u Green NCAP-u. Tu valja distancirati PED, odnosno primarnu energetsku potražnju koja obuhvaća svu utrošenu energiju na transport.
Rezultati su pokazali kako će u životnom ciklusu veliko električno vozilo potrošiti energije kao i konvencionalno pogonjeno vozilo, a u nekim slučajevima čak i više. A tu je najbolji konvencionalni model (od testiranih) upravo Škoda Octavia, i to u izvedbi s 2.0 TDI motorom.
Octavia će tijekom životnog ciklusa potrošiti 164 MWh energije, dok su električni modeli kao što su Fiat 500 na 171, a VW ID.3 na 185 MWh. Između su se još ubacili Toyota Prius sa 167 i Peugeot 208 1.5 BlueHDI sa 169 MWh.
CO2 emisije
Ako, pak, gledamo isključivo CO2 emisije, situacija je kudikamo drukčija. Električni automobili predvode, a među njima je upravo Fiat 500e najbolji s 31 tonom emisija. Slijede ga VW ID.3, Lexus UX300e i Nissan Leaf, svi s manje od 40 tona.
Pokazalo se da u svom životnom ciklusu veliko električno vozilo treba puno više energije od malog i da električno vozilo općenito može imati sličnu ili čak veću potražnju za primarnom energijom od usporedivog konvencionalnog automobila.
>> Rezultate LCA za 61 model automobila možete vidjeti ovdje.
Naravno, ovisno o pogonu mijenja se faza životnog ciklusa u kojoj se postižu najveće emisije. Tako kod konvencionalnih automobila glavnina emisija se generira tijekom sagorijevanja goriva, dok kod električnih automobila najveće emisije događaju tijekom proizvodnje.
Logično, LCA je najbolji za električne automobile, ali i tu ima velikih razlika. Najkraće rečeno, niz čimbenika utječe na LCA, a tu su najvažniji veličina, masa vozila i stil vožnje. Kod plug-in hibrida je važno da vlasnik vodi brigu o napunjenosti baterija.
U idućem koraku Green NCAP će lansirati interaktivnu platformu za izračun LCA u kojoj će svatko zainteresirani moći na osnovi vlastitih podataka dobiti informacije o životnom ciklusu svog automobila i njegovom utjecaju na okoliš.
Na kraju recimo kako LCA u obzir ne uzima efekte koji utječu na okoliš, a ne tiču se globalnog zagrijavanja. Primjerice, emisija NOx čestica, SO2 i ostalih zagađivača nije uzeta u obzir. Također, ova analiza u obzir ne uzima utjecaj prometa na zagađenje voda i tla.