KAKO se povećava količina električnih automobila na cestama, nerijetko vidimo električni automobil koji se vuče autocestom brzinom od 100 km/h ili čak sporije. Zna se dobro zašto to rade: njihove su baterije već toliko prazne da je vozače strah hoće li uopće doći do prve punionice pa, kako bi povećali doseg, drastično smanjuju brzinu kretanja. To je, naravno, iritirajuće za većinu sudionika u prometu, ali istovremeno i potpuno logično.
Osim toga, postavlja se pitanje kako se uopće mjeri doseg automobila i koliko - u stvarnom, a ne svijetu mašte - električni automobili mogu proći kilometara jednim punjenjem baterije.
Službeni se podaci rade po metodi WLTP (Worldwide Harmonized Light Vehicles Test Procedure) koja je, doduše, znatno točnija od dosadašnjih zastarjelih ECE normi, ali je i dalje poprilično nepouzdana u praksi.
Stoga automobilski mediji koriste svoje testne metode, a kolege iz poznatog njemačkog magazina Auto Bild odlučili su napraviti još više: usporedili su doseg pri konstantnoj brzini od 130, odnosno 100 km/h te tako stvorili realan scenarij u kojem automobil mora, vozeći po autoputu normalnom brzinom, doći do najbližeg punjača.
Kao testna vozila odabrano je pet popularnih modela, različitih segmenata te snage i kapaciteta baterija. Kod svakoga su izmjereni dosezi u tri različita scenarija. Prvi je tzv. kombinirani, u kojem se vozi uvijek ista testna ruta, dužine od 155 km, od čega je 40 km u gradu, 61 km na otvorenoj cesti, a 54 km na autocesti, gdje se vozi brzinom 125 km/h.
Drugi i treći scenariji su vrlo jednostavni: na autocesti se držao stalan tempo od 100, odnosno 130 km/h. Moramo reći kako su rezultati vrlo zanimljivi.
Kod BMW-a X1 primijećeno je kako je proklamirani doseg znatno manji od testiranog. Ipak, njegova velika baterija sposobna je držati visok tempo od 130 km/h čak 334 km, što je najbolji rezultat na testu.
Samo dva kilometra manje u istom tempu može prijeći Hyundai Ioniq 5, ali kod njega je primijećeno kako se doseg po različitim brzinama ekstremno mijenja na štetu bržeg tempa. Pri stotki može priječi čak 474 km, a vozeći 30 km/h brže, čak 142 km manje.
Gotovo identičan doseg pri brzini od 130 na sat imaju Mercedes EQB i Škoda Kodiaq, s time da njemački automobil to postiže sa snažnijim motorom, ali i većom baterijom. Nešto je veća razlika pri višoj brzini, gdje dolazi do izražaja baterija boljeg kapaciteta.
Očekivano, najmanje kilometara, vozeći bilo kojom brzinom, može napraviti Fiat 500E, ali on nije napravljen kao automobil za otvorenu cestu. Njegovo je carstvo grad i tu može napraviti korektnih 284 km. Ipak, i to je za čak 37 km manje od obećanog.