KRIZA srednjih godina postoji, a čini se da posebno teško pogađa osobe starije od 47 godina, pokazalo je novo istraživanje Davida Blanchflowera, profesora ekonomije na Dartmouth Collegeu.
Blanchflower je nedavno objavio dva dokumenta koja su se bavila analiziranjem razine sreće i nesreće tijekom čovjekova života. Nakon što je pregledao podatke otprilike 500.000 ljudi iz 132 zemlje, otkrio je da kod ljudi u naprednim zemljama razina sreće počinje padati u dobi od 47,2 godine. U zemljama u razvoju ljudi su najnesretniji u dobi od 48,2 godine.
"Postoji kriza srednjih godina s najnižom razinom zadovoljstva oko 50. godine, što je bila i moja najniža točka sreće", kaže Blanchflower te dodaje: "Ali postoje dokazi da se za većinu ljudi od tada stvari poboljšavaju."
Blanchflowerova studija, koja je u obzir uzela spol, obrazovanje, bračni status i status radne snage, nadalje podržava teoriju "krivulje sreće", koja kaže da naša razina sreće pada u prvim desetljećima odrasle dobi, a zatim doseže dno u kasnim 40-ima ili 50-ima, nakon čega opet raste.
I to ima smisla: Većina ljudi u kasnim 40-ima su dio onoga što se naziva "generacijom sendviča". Odnosno, istodobno brinu o ostarjelim roditeljima i vlastitoj obitelji.
"Financijski možda pomažu zdravstvenim potrebama svojih roditelja, dok istovremeno plaćaju školovanje svoje djece", kaže Johnny Taylor, predsjednik i izvršni direktor Društva za upravljanje ljudskim resursima za CNBC Make It.
Također je vjerojatnije da će radnici u kasnim 40-ima biti na srednjim rukovodećim položajima. Preuzimanje više odgovornosti na poslu može negativno utjecati i na razinu sreće, kaže Tess Brigham, terapeutkinja iz San Francisca.
Nadalje, možda upravo u tim godinama dostižu vrhunac u svojoj karijeri te se nalaze u trenutku kada ima malo prostora za napredovanje, a mirovina je još uvijek desetljećima daleko.
"Zadovoljstvo na poslu usko je povezano s ukupnim zadovoljstvom u životu", objašnjava Taylor: "Ljudi sve više priznaju da se u velikoj mjeri definiraju svojim postignućima u karijeri."
Žaljenje i nesigurnost također mogu imati ulogu, smatra psihologinja Neda Gould. Odnosno, ljudi srednjih godina često žale za propuštenim prilikama, ali i strahuju od iduće životne faze.