KAD temperatura padne ispod nule, ljudsko tijelo koristi nevjerojatne mehanizme da bi pokušalo ostati toplo.
Vaša tjelesna temperatura treba pasti samo ispod 35°C da biste prešli u hipotermiju. Simptomi napreduju od drhtanja i letargije do smetenosti, kome i smrti. No, zašto je hladnoća tako opasna za vas? Evo svih razloga.
Krvne žile vam se stežu
Vaše je tijelo izgrađeno tako da uvijek održava stabilnu temperaturu. Kada temperatura u vašem okolišu dođe do točke smrzavanja, termoreceptori na vašoj koži oglašavaju alarm, upozoravajući područje mozga zvano hipotalamus, koje djeluje poput termostata posvećenog održavanju temperaturne ravnoteže, prema dr. Robertu Keneficku, istraživačkom fiziologu. Hipotalamus najprije zateže krvne žile na rukama, rukama, nogama i nogama, piše The Healthy.
"Krv isporučuje toplinu koži", kaže dr. Gordon Giesbrecht, profesor termofiziologije na Sveučilištu Manitoba u Kanadi.
"Ako smanjite dotok krvi u kožu, smanjit ćete gubitak topline iz kože", objašnjava.
Morate mokriti
"Sva ta vazokonstrikcija prisiljava tekućinu da se koncentrira u vašoj jezgri", kaže Kenefick. To uzrokuje receptore koji komuniciraju s vašim hipotalamusom da pošalju poruku poput: "Hej, možda bi se trebao riješiti malo te tekućine - možda bi trebao mokriti." Recimo, na skijalištima je uobičajeno da ljudi koriste toalet neposredno prije nego što izađu na snijeg, a zatim osjećaju da trebaju ponovno mokriti nedugo nakon što su izašli.
Drhtite
Naravno da drhtite kad je hladno - ali razlog zašto se to događa je zanimljiv.
"Kada vazokonstrikcija ne čini dovoljno da vas zagrije, hipotalamus govori vašim mišićima da se počnu stezati", kaže Giesbrecht: "Jedan od nusprodukata kontrakcije mišića je drhtanje."
Mišići se počinju tresti i tako stvaraju četiri puta više topline nego dok su mirni. Pod uvjetom da temperatura nije ekstremno niska, drhtanje može održati temperaturu tijela relativno dugo.
S vremenom vaš mozak prestaje funkcionirati kao inače
Jednom kada vaše tijelo pređe u hipotermično stanje, vaš mozak i živčani sustav teže funkcioniraju i održavaju misaone procese.
Vaša koža postaje blijeda i tvrda
To su znakovi ozeblina, stanja kada se vaša izložena koža previše ohladi i smrzne. Obrazi, nos i prsti imaju tendenciju da budu posebno ranjivi jer u njima dolazi do manjeg protoka krvi zbog vazokonstrikcije. Ozebline znače da je tkivo kože oštećeno. Ako je ozeblina dovoljno ozbiljna, kaže Kenefick, koža može pocrniti i zapravo otpasti. U početku ćete osjećati bol; kako vam koža postaje hladnija i hladnija, osjećat ćete utrnulost.
"Kad se to dogodi, termoreceptori u vašoj koži prestali su raditi", kaže Giesbrecht.
Pojavljuje se osip i crvenilo
Neki ljudi imaju alergijsku reakciju na hladnoću, stanje poznato kao urtikarija.
Poteškoće s disanjem
Obično kada udišete zrak, nos vam pomaže vlažiti ga i zagrijavati prije nego što se spusti u pluća. No, kod nekih ljudi, poput pacijenata s astmom, ili u nekim slučajevima kada su velike hladnoće, zrak se ne zagrije dovoljno, što uzrokuje grčenje i stezanje pluća, što otežava disanje, kaže Kenefick.
Mišići otkazuju
Kako se mišićno tkivo hladi, ono prestaje funkcionirati kako treba, kaže Giesbrecht.
"U početku gubite sposobnost obavljanja sitnih motoričkih zadataka, poput ispravne upotrebe mobitela", kaže. "No na kraju možda nećete moći, recimo, držati se za prevrnuti čamac u hladnim vodama."