SVI smo u nekoj fazi u životu donijeli odluku da ćemo se zdravije hraniti. Naravno da nema ništa loše u takvoj odluci, kao ni nastojanju da zamijenimo brzu hranu nutritivno bogatim i izbalansiranim obrocima, uvođenju novih namirnica i kontroli nad unosom kalorija. Međutim, u današnje vrijeme trendovi stvaraju pritisak zdrave prehrane, brojnih dijeta i tjelovježbe, stoga mnogi zastrane i počnu prakticirati loše navike u uvjerenju da pomažu njihovom zdravlju.
Namjera da više vodimo računa o svom zdravlju ponekad prerasta u opsesiju kalorijama, brojem na vagi i potpunom izbacivanju određenih skupina namirnica. Takav pristup može polučiti neke rezultate, ali nerijetko djeluje loše na mentalno zdravlje. U društvu možemo djelovati kao zdravi i osviješteni, ali naš odnos s hranom je u tom slučaju izrazito nezdrav.
Krajnje stanje prouzrokovano iskrivljenim pristupom prehrani zove se ortoreksija. Osoba je toliko opsjednuta zdravom prehranom da strogo klasificira određene namirnice kao zdrave, a ostale kao nezdrave. Na tom putu zabranjuje sebi određene namirnice ili skupine namirnica te osjeća golemo grizodušje ako poklekne i pojede hranu iz te "loše" skupine. Negativan utjecaj na zdravlje ne ostaje samo na mentalnoj razini, već potaknuto stresom djeluje i fizički, u obliku privremene metaboličke blokade.
Neki znakovi ortoreksije su fiksacija na sastave namirnica, bjesomučno istraživanje i planiranje prehrane, konstantan porast liste "loših" i zabranjenih namirnica, strah zbog mogućeg gubitka kontrole, frustracija zbog povremenog posrtanja u odluci i slično. Prepoznali se u navedenom ili ne, ako vam odnos prema hrani utječe na svakodnevno raspoloženje ili ako negativno djeluje na vaše odnose s ljudima, društveni život, karijeru ili slično, to više nisu zdrave navike.
U konačnici, nema ništa loše u tome da želimo promijeniti svoje prehrambene navike na bolje, educirati se podrobnije i donijeti neke odluke u svrhu poboljšanja svog zdravlja. Važno je da to radimo zadržavajući zdrav odnos prema hrani, piše Women’s Health.