LJUDSKI mozak zahtijeva manje energije od žarulje, ali može učiniti izvanredne stvari, tvrde stručnjaci. Mozak delegira zadatke na dvije hemisfere, desnu i lijevu. Općenito je shvaćanje da je desna strana mozga kreativna, dok je lijeva više matematička, ali je li zaista tako?
Mnogi pretpostavljaju da je kod svakoga jedna strana dominantnija, ovisno o osobi. Danas imamo pristup brojnim optičkim iluzijama i testovima osobnosti za prepoznavanje snaga i slabosti koje bi mogle sugerirati dominantnu hemisferu osobe.
Roger Sperry, poznati neuroznanstvenik, bio je pionir teorije podijeljenog mozga
Njegovo djelo proizašlo je iz operacija na pacijentima s nepodnošljivom epilepsijom. Corpus callosum, segment mozga koji povezuje dvije hemisfere, uklonjen je tim pacijentima i specijalizacija svake strane postala je očitija. Sperry je zaradio Nobelovu nagradu za svoje otkriće.
Danas pak postoji odmak od toga stava i postepeno se ideja o tako strogoj podjeli mozga na kreativnu i matematičku stranu ipak napušta. Istraživači tvrde da se mozak oslanja na doprinose s obje strane mozga za kreativne napore, poput umjetnosti, i proračunske napore, poput matematike.
Brittanica piše: "Matematika je kreativan pothvat, osim što je logičan... Isto tako, umjetnička kreativnost nije samo neobuzdana emocija." Iako je sporna, stara teorija o podjeli može biti korisna za samoanalizu i identifikaciju.
Ljudski mozak je najkompliciraniji organ u najsloženijem poznatom organizmu. Iako neke osobine mogu biti izraženije kod različitih ljudi, optimalno je biti u ravnoteži s logičkom i kreativnom stranom mozga, piše The New York Post.