KREĆU GODIŠNJI, a ako ste si uplatili ljetovanje u nekom hotelu, velika je vjerojatnost da ćete ujutro imati besplatni doručak, koji je najčešće na bazi švedskog stola. To je, svi ćemo se složiti, jedna od najboljih stvari kod boravka u hotelu.
S druge strane, nešto najgore što možete doživjeti na godišnjem odmoru je trovanje hranom, a hrana koja je cijelo jutro stajala na sobnoj temperaturi može biti izložena velikom riziku od potencijalne kontaminacije bakterijama, stoga je važno znati koje su namirnice sigurne za jelo, a koje biste možda željeli preskočiti.
Hrana se, upozoravaju stručnjaci, može zaraziti na dva načina - ako namirnice predugo stoje na sobnoj temperaturi ili ako drugi gosti hotela ne operu dobro ruke pa njima diraju hranu. Imajući sve to na umu, evo koje biste namirnice na hotelskom doručku trebali izbjegavati.
Izbjegavajte hranu koja se jede topla (poput mesa ili jaja), a koja se drži na sobnoj temperaturi
"Hrana koja se jede topla treba ostati topla, a hrana koja se jede hladna treba ostati hladna. Na taj će se način izbjeći zona opasnosti od temperature u kojoj se bakterije vole razmnožavati", za HuffPost je rekla doktorica Ellen Shumaker.
Kada se hrana ostavi u "opasnoj zoni" između 4 i 60 Celzijevih stupnjeva dulje od dva sata, bakterije se mogu brzo razmnožavati, a kada je u pitanju švedski stol, hrana će vjerojatno stajati i duže od toga. Pa ako vidite kobasice, kajganu, quiche ili druge proizvode od mesa i jaja koji stoje na sobnoj temperaturi bez grijača, njih trebate izbjegavati.
Izbjegavajte hranu koja se konzumira hladna (poput mliječnih proizvoda i svježih sokova), a koja se ne čuva na niskim temperaturama
Ako primijetite mlijeko ili neke druge kvarljive namirnice (poput jogurta, sireva i mesnih delikatesa), a da nisu ohlađene i na sobnoj temperaturi, to biste trebali izbjegavati, upozorio je doktor Bryan Quoc Le. U ovu kategoriju spada i prethodno narezano voće i povrće koje bi također trebalo biti na hladnom.
Što se tiče sokova, i svježi i pasterizirani sokovi trebaju biti hladni, osim ako nisu u zatvorenim bocama ili tetrapaku. Budući da svježi sok nije pasteriziran, izložen je većem riziku za razvoj štetnih bakterija kada se ostavi na sobnoj temperaturi.
Izbjegavajte voće i povrće koje je mokro i gnjecavo ili teško za čišćenje
Ako primijetite da voće i povrće ima mekane i gnjecave rubove ili ako na površinama ima prljavštine, to može značiti da je riječ o starom voću i povrću koje nije temeljito oprano. Posebno su rizične dinje jer ljudi često ne peru kore, a ako je kora oštećena i na njoj ima bakterija, one mogu prodrijeti i unutra.
"Svježe povrće koje se inače bere sa zemlje, poput zelene salate ili kupusa, može pokupiti dosta prljavštine i zatim je raširiti ako povrće nije pažljivo oprano. A ta prljavština može početi proizvoditi niz različitih mikroorganizama", dodao je Le za HuffPost.
Izbjegavajte hranu s pladnja ili iz zdjele koja nema pribor za posluživanje
Pladanj s voćem može izgledati primamljivo, sve dok ne primijetite da nema pribora za posluživanje i da ga ljudi dodiruju golim rukama. A ako nisu oprali ruke nakon korištenja zahoda, kašljanja ili ispuhivanja nosa, mogli bi kontaminirati drugu hranu na tanjuru, upozorila je Shumaker.
Kada koristite pribor za posluživanje ili bilo što što i drugi ljudi dodiruju, temeljito operite ruke prije nego što uzmete hranu s pladnja. U protivnom postoji rizik od norovirusa, koji se prenosi s nečistih ruku na ostale površine, pa i na hranu.