Sadržaj nastao u suradnji s: Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Dok čitate ovaj članak, u Europi se baca nekoliko tona hrane.
Svake godine u Europskoj uniji u smeću završi nevjerojatnih 58 milijuna tona hrane, pokazale su najnovije statistike Europske komisije. Osim financijskog gubitka od oko 132 milijuna eura, najveći dio otpada, više od 50 posto, dolazi iz kućanstava.
Kako možemo promijeniti ovu alarmantnu statistiku? Evo nekoliko praktičnih savjeta kako smanjiti bacanje hrane i pravilnije rukovati namirnicama.
Planiranje je prvi ključ koji vodi do uspjeha
Sve kreće od planiranja kupovine. Prvi je to i najjednostavniji korak u pokušaju da smanjimo otpad. Napravite detaljan popis prije nego što krenete u trgovinu – ovako ćete imati veću kontrolu kućnog budžeta, što posljedično dovodi i do toga da ćete smanjiti mogućnost impulzivne kupnje. Time ćete lakše kontrolirati količinu koju kupujete, što će kasnije rezultirati manjim otpadom od hrane koja bi bila potencijalni višak.
Drugi savjet koji se često sugerira je da nikada ne idemo u kupovinu gladni. Odlazak u kupovinu dok smo gladni može potaknuti kupnju nepotrebnih proizvoda, uključujući i veću količinu hrane koja nam ipak ne treba.
U domu bismo trebali koristiti ostatke hrane dok pripremamo obroke. Primjerice, ostaci pečene piletine mogu postati ukusna domaća pašteta ili se može iskoristiti za nutritivno bogatu juhu.
Čist i uredan hladnjak
Ako namirnice koje smo netom kupili položimo u pozadinu hladnjaka, a ostatke hrane ili namirnice pred istekom roka u prednji dio, imat ćemo bolji uvid u njihovo stanje. Tako je i veća vjerojatnost da ćemo ih iskoristiti prije nego što se pokvare.
Osim toga, i pravilno skladištenje hrane može produžiti njezin vijek trajanja. Primjerice, ako održavamo optimalnu temperaturu u hladnjaku do 5°C, time usporavamo rast bakterija i čuvamo hranu svježijom.
Također je važno ne pretrpavati hladnjak hranom. Ako je hladnjak prepun, hladan zrak teže kruži, što smanjuje vijek trajanja i svježinu hrane.
Dodatno, kako bismo pravilno skladištili hranu u hladnjaku, pomažu nam i odgovarajuće posude koje su nepropusne za zrak. Tako se hrana ne izlaže kisiku i vlazi, koji su jedni od glavnih uzročnika zašto se ubrzano kvari.
Bilo bi dobro da jednom do dva puta mjesečno imamo dan za „inventuru" hladnjaka i zamrzivača te iskoristimo namirnice koje bismo uskoro bacili. Prije odlaska na put trebamo nastojati iskoristiti sve namirnice koje već imamo kod kuće kako bismo u konačnici smanjili otpad.
Razvrstavanje hrane i oznake
Bitno je i da znamo kako pravilno sortirati hranu kako bismo produžili njezinu svježinu i smanjili otpad. Jabuke, kruške, banane i naranče trebali bismo držati odvojeno jer u dodiru uzrokuju brže sazrijevanje zbog ispuštanja plina etilena, koji ubrzava taj proces.
Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrume najbolje je čuvati izvan hladnjaka kako bi zadržali svoju svježinu, jer niske temperature mogu negativno utjecati na njihovu teksturu i okus.
Termički obrađene namirnice ne bismo trebali ostavljati dugo na sobnoj temperaturi. Potrebno ih je spremiti u hladnjak unutar dva sata nakon pripreme kako bismo spriječili da se mikroorganizmi u hrani razmnože.
Nadalje, potrebno je koristiti različite posude kako bismo odvojili sirovu i termički obrađenu hranu. Ako planiramo ponovno jesti kuhanu hranu koju smo prethodno čuvali u hladnjaku, uvijek je trebamo temeljito podgrijati kako bi se uništili potencijalno štetni mikroorganizmi.
I dalje se velike količine hrane nepotrebno baci jer ljudi pogrešno vjeruju da je svaka namirnica opasna nakon isteka roka trajanja označenog na pakiranju. Ključno je prepoznati razliku između oznaka „Upotrijebiti do" i „Najbolje upotrijebiti do" jer i ovo može smanjiti količinu bačene hrane.
Oznaka „Upotrijebiti do" odnosi se na sigurnost proizvoda. Nakon isteka tog datuma namirnice više nisu sigurne za konzumaciju jer mogu postati opasne po zdravlje zbog potencijalnog rasta štetnih mikroorganizama.
S druge strane, oznaka „Najbolje upotrijebiti do" označava datum do kojeg je namirnica najbolje kvalitete što se tiče okusa, teksture i nutritivne vrijednosti. Ove su namirnice sigurne za upotrebu i nakon tog datuma, pod uvjetom da se čuvaju pravilno i da im je pakiranje neoštećeno, dok njihovi izgled, miris i okus nisu izmijenjeni. Na primjer, suhi proizvodi poput tjestenine ili riže mogu biti sigurni za konzumaciju i nakon isteka tog datuma ako se skladište pravilno.
Sigurnost na prvom mjestu
Ove jednostavne promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku u borbi protiv bacanja hrane, čineći našu kuhinju učinkovitijom i ekološki osvještenijom. Smanjenje otpada od hrane nije samo pitanje uštede novca, već i odgovornosti prema očuvanju planeta.
Sigurnost hrane u Europi ima snažnog saveznika kroz Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA), koja predvodi edukativnu kampanju Safe2Eat. Ovoj kampanji cilj je informirati i poučiti javnost o sigurnom rukovanju hranom i smanjenju otpada od hrane.
EFSA kroz kampanju Safe2Eat nudi niz edukativnih materijala i smjernica kako bi potrošači shvatili važnost pravilnog skladištenja, rukovanja i pripreme hrane. Ove informacije nisu samo teoretske, one su praktične i primjenjive u svakodnevnom životu, čime se direktno pomaže kućanstvima da smanje otpad od hrane i utječu na sigurnost svojih obroka.
EFSA također surađuje s nacionalnim i međunarodnim partnerima kako bi osigurala usklađenost s najnovijim znanstvenim istraživanjima i standardima. Ova suradnja omogućava efikasnije rješavanje problema otpada i sigurnosti hrane na globalnoj razini. Projekt stoga nije samo lokalna inicijativa, već je dio šireg napora za stvaranje održivijeg i sigurnijeg sustava hrane.
Ključna je navika
Podizanje svijesti o smanjenju otpada od hrane i sigurnom rukovanju hranom ključno je za promjenu naših navika. Edukativne kampanje poput Safe2Eat mogu pomoći u informiranju javnosti o važnosti ovih tema, a mnoge zemlje u EU-u već provode uspješne programe za smanjenje bacanja hrane.
Na primjer, Francuska je jedna od prvih zemalja koje su donijele zakon koji obvezuje supermarkete da doniraju neprodanu hranu u dobrotvorne svrhe umjesto da je bacaju. Danska je također poznata po svojim inicijativama koje uključuju edukaciju potrošača i poticanje restorana i trgovina da smanje otpad. U Španjolskoj je uveden zakon koji propisuje da svi restorani moraju pakirati ostatke hrane za van, a isto vrijedi i za viškove u supermarketima.
U Italiji, projekt Last Minute Market, koji je započeo kao sveučilišni istraživački projekt, sada surađuje s trgovinama i proizvođačima hrane kako bi redistribuirao višak hrane onima kojima je najpotrebnija.
Ove inicijative pokazuju kako zakonodavne mjere, zajedno s podizanjem svijesti i edukacijom, mogu dovesti do značajnih promjena.
Odgovorno rukovanje hranom može biti jednostavno, a savjete i smjernice možete potražiti ovdje.
Sponzorirani sadržaj donose Index, Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u skladu s najvišim profesionalnim standardima.