TIGAR je vrhunski predator i najveća vrsta mačke na svijetu. Čak četiri petine njihove cjelokupne populacije čine bengalski tigrovi, koji nastanjuju Indiju, Bangladeš, Nepal, Butan i Mianmar. Opstanak ove veličanstvene mačke je ugrožen, a smatra se da su od početka 20. stoljeća izgubili 93 posto svog povijesnog staništa. Istrijebljeni su u zapadnoj i središnjoj Aziji, a nema ih više ni na indonežanskim otocima Javi i Baliju. Evo nekoliko zadivljujućih podataka o tigrovima.
1) Osim toga što su najveća vrsta mačaka na svijetu, oni su i treći po veličini mesožderi na kopnu, nakon bijelog i mrkog medvjeda.
2) Najveća podvrsta je sibirski, odnosno, amurski tigar. Odrasla jedinka može težiti i do 300 kilograma.
3) Sumatranski tigar je najmanji. Mužjaci teže najviše 140,5 kg, a ženke još manje.
4) Jedina su mačja vrsta koja je u potpunosti prugasta. Imaju pruge čak i na koži.
5) Gustoća pruga varira među podvrstama. Pruge na sumatranskom tigru su najzgusnutije.
6) Baš kao što svaka osoba ima vlastiti otisak prsta, tako su i pruge kod tigrova jedinstvene. Kreću se od svijetlosmeđe do crne boje, i nisu simetrične na obje strane njihovih tijela.
7) Rep im je dugačak gotovo metar, a pomaže im održati ravnotežu prilikom naglog skretanja u trku.
8) Procjenjuje se da tigar uspije uloviti plijen tek iz svakog desetog ili dvadesetog pokušaja, piše Animal Planet.
9) Odrasla jedinka može pojesti i do 40 kg mesa u jednom obroku. Često se događa da zakopa svoj plijen, da bi se njime hranio nekoliko dana. U tom slučaju, ne mora loviti narednih četiri do pet dana.
10) Žive u prosjeku 10 do 15 godina. Bilo je rijetkih slučajeva da jedinke požive i do 26 godina u divljini.
11) Tigrice su u svakom pogledu supermame. Trudne su nešto više od tri mjeseca, a u prosjeku omace dvoje ili troje mladunčadi, koji su slijepi i bespomoćni. Samo ženka brine o njima, i to do druge godine, kada se osamostale.
12) Za razliku od većine velikih mačaka, tigrovi su moćni plivači i mogu preplivati velike udaljenosti kako bi lovili ili prešli rijeku. Tigrići se često igraju u vodi, dok odrasli uskaču u potoke i jezera da se ohlade po vrelom danu.
13) Tigrovi ne žive u trajnim čoporima kao što to čine lavovi. Većinu života provode kao samotnjaci, s izuzetkom ženki koje podižu mlade. Zanimljivo je da se na engleskom za čopor lavova koristi riječ ''pride'' (ponos), a za rijedak prizor grupiranih tigrova ''streak'' (niz).
14) Njihov urlik može se čuti i na udaljenosti od 3,2 km. Oglašavaju se rikom, režanjem, siktanjem, stenjanjem i huktanjem.
15) Mahom love noću. Imaju šesterostruko bolji vid noću od ljudi. Ako im se ukaže prilika, lovit će i danju.
16) Stražnje noge su im duže od prednjih, zbog čega su u stanju skočiti 6 do 9 metara u dalj.
17) Imaju velike, jastučaste šape koje im omogućavaju tiho se prišuljati plijenu.
18) Love iz zasjede i radije će se prikrasti plijenu prije nego što stupe u akciju. Ubijaju ugrizom za vrat ili potiljak. Uglavnom love jelene, indijske bivole i antilope. Zapravo, ulovit će koji god je plijen dostupan, uključujući omanje ptice, medvjede, a povremeno i slonove.
19) Bijele točkice na poleđini njihovih ušiju se smatraju lažnim očima koje služe tome da odvrate napadača s leđa. Postoji i pretpostavka da ove točkice pomažu mladuncima pratiti svoju majku u visokoj travi.
20) Bijeli tigrovi nisu ni zasebna podvrsta ni albino primjerci. Njih odlikuje takozvani leucizam, kao rezultat recesivnog gena od oba roditelja koji utječe na pigmentaciju. Bijeli tigrovi obično imaju plavu boju očiju.
21) Tigrovi su dio ekosustava u kojem žive i ključni su za njegov opstanak. Kao vrhunski predatori, imaju zadatak regulirati broj određenih jedinki lovom. Time se štiti i rasprostranjenost vegetacije kojom se njihov plijen hrani, a što samo po sebi utječe na očuvanje potoka, šuma i usjeva, koji ljudima širom svijeta daruju čist zrak, tekuću vodu, izvor hrane i novčane pogodnosti.
Zaštitom tigrova, štitimo i vlastitu vrstu.