BITI DOSADAN jedna je od najnepoželjnijih ljudskih odlika, a mnoga zanimanja i hobiji nose stigmu dosade. Stoga su ljudi često skloni nekoga proglasiti dosadnim na temelju njegovog posla ili načina na koji provodi slobodno vrijeme. Wijnand van Tilburg, psiholog koji se već dugo bavi proučavanjem dosade, za BBC je rekao kako su ljudi percipirani kao dosadni često društveno marginalizirani, a upozorio je i da predrasude i stereotipi nisu uvijek točni.
Bez obzira na to, kaže, stigma dosade ima velike negativne posljedice, ističući kako se uz dosadu obično vežu i manjak kompetencija i emotivna nedostupnost.
Bolje elektrošokovi nego dosada
U istraživanju provedenom na Sveučilištu Virginia u Charlottesvilleu 2014. godine ispitanici su, piše BBC, ostavljeni u prostoriji bez mobitela, računala i knjiga. Jedino "zanimljivo" u toj sobi je bila naprava koja na pritisak ispušta elektrošok.
Rezultati istraživanja su pomalo zapanjujući: 18 od 42 ispitanika je odlučilo barem jednom ovim elektrošokom prekinuti dosadu iako su znali da će ih stresti struja.
Slično istraživanje je ponovljeno nekoliko godina kasnije, a u njemu su ispitanici mogli birati hoće li sat vremena gledati jedan te isti isječak filma u trajanju od 85 sekundi ili će se igrati igračkom koja će ih tu i tamo stresti. Mnogi su odabrali drugu opciju. Fizička nelagoda za ljude je često prihvatljivija od puke dosade.
Osim toga, poznato je i da dosada ljudima pada puno teže kada postoji neka alternativa. Primjerice, ako na nekoj zabavi razgovarate s nekim tko je dosadan dok čujete kako se ljudi oko vas zabavljaju, taj će osjećaj biti gori nego da nema ovog drugog elementa.
Simbol dosade - računovođa koji u slobodno vrijeme gleda televiziju
U suradnji sa znanstvenicima iz Limericka i Londona, Van Tilburg je proveo ispitivanje o dosadi, a upitnik je ispunjavalo 115 ljudi. Ispitanici su kao najdosadnija zanimanja ili poslove izdvojili unos i obradu podataka, računovodstvo i rad u poreznoj upravi, dok su se kod hobija istaknuli gledanje televizije, spavanje i odlazak u crkvu na misu.
Što se tiče osobina, ispitanici su izrazili stav da su dosadni ljudi u pravilu isključivi, uskog spektra interesa, bez smisla za humor i bez izraženog stava o većini stvari.
U drugom se pak istraživanju ispitivalo za koliko bi novca ispitanici bili voljni provesti tjedan dana s nekom osobom. Jedna je osoba predstavljena kao dosadna (računovođa koji voli gledati televiziju), a druga kao zanimljiva (umjetnik koji radi u medijima, a voli vrtlarenje i trčanje).
Za tjedan dana s nekim koga smatraju dosadnim ispitanici bi tražili tri puta veću kompenzaciju, što sugerira, tumači Van Tilburg, da su zaključili kako druženje s dosadnim ljudima dolazi uz veliku psihičku cijenu.
Kako biti zanimljiv?
Psiholog je ponudio i nekoliko jednostavnih trikova koje ljudi mogu iskoristiti kako bi se predstavili u boljem svjetlu nego što to čine njihovo zanimanje ili hobiji. Prvi se savjet odnosi na samu formulaciju zanimanja.
"Obrada podataka se može isprva činiti kao dosadno zanimanje, ali vi možda pridonosite nečem većem, poput nekog znanstvenog istraživanja. Znanstvenici se percipiraju kao zanimljiviji od analitičara", rekao je Van Tilburg.
No ako to nije izvedivo, psiholog savjetuje razgovor o privatnom životu i sugerira da se u obzir uzmu hobiji poput vrtlarenja, pecanja ili pisanja. Važno je, kaže, da se prikaže neki raspon aktivnosti, ma kako one zapravo bile jednostavne.
Spomenuo je i samo umijeće vođenja razgovora. "Dosadni ljudi puno pričaju, ali imaju malo toga za reći. Slobodno izrazite svoje mišljenje, ali dajte priliku i drugima da iznesu svoje. I ne zaboravite postavljati relevantna pitanja sugovornicima", napomenuo je.