Mučnina, povraćanje te odbojnost prema određenoj hrani ili mirisima simptomi su koje u ranoj trudnoći doživljava i do 80 posto trudnica, prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje. Novo istraživanje sa Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) sugerira da bi ti neugodni simptomi zapravo mogli biti način na koji tijelo štiti i majku i dijete.
Tim s UCLA-a koji su činili profesorica antropologije Molly Fox te njezini kolege Daniel Fessler i Dayoon Kwon pratio je 58 trudnica u Južnoj Kaliforniji. Prikupljali su uzorke krvi i bilježili simptome poput mučnine, povraćanja te odbojnosti prema hrani i mirisima.
Mjerenjem imunosnih proteina zvanih citokini, koji reguliraju upalu i imunosne odgovore, otkrili su da su žene koje su doživljavale mučninu ili odbojnost prema hrani pokazale pomak prema proupalnom imunosnom odgovoru. Jednostavnije rečeno, njihova su se tijela aktivno štitila, istovremeno sprječavajući imunosni napad na fetus.
Mučnina i odbojnost mogu potaknuti trudnice da izbjegavaju hranu ili tvari koje bi mogle biti štetne tijekom ranih, najranjivijih faza razvoja fetusa. Iako su nalazi korelativni i potrebna su daljnja istraživanja, ovaj obrazac podupire teoriju da je trudnička mučnina zaštitna prilagodba.
Ljudska posteljica jedna je od najinvazivnijih među vrstama, što znači da su fetalne stanice uronjene u majčinu krv. Ova bliskost zahtijeva posebne imunosne strategije kako bi se spriječilo da tijelo odbaci fetus u razvoju.
Znanstvenici vjeruju da bi jutarnja mučnina mogla biti jedna takva prilagodba - bihevioralni mehanizam oblikovan prirodnom selekcijom kako bi se smanjila izloženost štetnoj hrani ili toksinima iz okoliša.
Mirisi i okusi koji izazivaju mučninu, poput duhanskog dima, jakih sireva ili nedovoljno pečenog mesa, možda nisu nasumični. Mogli bi odražavati evolucijski mehanizam odvraćanja trudnica od potencijalnih opasnosti, što predstavlja strategiju preživljavanja zapisanu u ljudskoj biologiji.
Promatranje jutarnje mučnine kao smislenog biološkog procesa može pomoći u smanjenju stigme i osjećaja krivnje. Shvaćanje da se radi o ugrađenom zaštitnom mehanizmu tijela može osnažiti trudnice u komunikaciji s okolinom i zdravstvenim djelatnicima.
Razumijevanje bioloških temelja jutarnje mučnine može podržati zahtjeve za prilagodbama na radnom mjestu, poput fleksibilnog radnog vremena ili češćih pauza. Također, spoznaja da su simptomi često normalan dio trudnoće može usmjeriti razgovore s liječnicima prema sigurnim strategijama za njihovo ublažavanje te potaknuti trudnice da budu suosjećajnije prema sebi u razdoblju kada tijelo obavlja iznimno zahtjevan zadatak.
Gledanje na mučninu i odbojnosti kao dio veće priče o evolucijskoj i imunološkoj strategiji može pomoći trudnicama da se osjećaju osnaženo. Iako je neugodna, jutarnja mučnina ujedno je i pokazatelj brige, otpornosti i preživljavanja zapisan u biologiji, a svaka epizoda znak je zaštite koju tijelo pruža.