KLADIONICE i analitičke kuće su prije početka dvomeča između Chelseaja i Real Madrida u četvrtfinalu Lige prvaka postavile objema ekipama oko 50% šansi za prolazak u sljedeću fazu natjecanja.
Iako se radi o dvije, igračkom kvalitetom vrlo snažne ekipe, svaka od njih je tijekom sezone nailazila na određene probleme. Chelsea je imao period ozljeda vrlo bitnih igrača, a zatim ga je Abramovičeva povezanost s Putinom stavila u okruženje raznih financijskih restrikcija britanske vlade zbog kojih je, barem do promjene vlasništva, kratkoročna budućnost kluba postala vrlo nestabilna.
S druge strane, Realovi problemi su vezani isključivo za teren. Dojam koji ostavlja ekipa Carla Ancelottija varira od lošeg do odličnog pa Real u samo nekoliko dana može pregaziti vrhunske ekipe, ali i biti pregažen.
Iz tih razloga, ishod dvomeča bio je potpuno nepredvidiv te su postavljene 50-50 šanse za prolaskom dalje bile opravdane. Takav odnos snaga gledali smo i u 90 minuta na Stamford Bridgeu, iako rezultat utakmice sugerira drugačije.
Chelsea je kontrolirao posjed, ali je Tuchel napravio grešku u obrani
U prvim postavama nije bilo velikih iznenađenja. Tuchel je izveo ekipu u Chelseajevoj standardnoj 3-4-2-1, Ancelotti u Realovoj standardnoj 4-3-3 formaciji. Doduše, kako bi dobio dodatno tijelo u obrani, Ancelotti je Valverdea s pozicije desnog krila povukao nešto niže pa je Real u obrani zapravo igrao u 5-3-2 formaciji.
Chelsea je zbog toga imao potpunu kontrolu izgradnje napada. Bez posebnog pritiska Benzeme i Viniciusa, tri stopera i Jorginho bez problema su kontrolirali posjed lopte te Chelseaju omogućivali konstantan dolazak u Realovu trećinu. Osim premoći u posjedu, Chelsea je imao 20 udaraca naspram Realovih osam, 10 ih je bilo iz šesnaesterca, zabio je gol te je stvorio još nekoliko solidnih prilika.
U napadu je Chelsea napravio sve što je trebao. Bio je proaktivan, stvarao je prilike te je u velikoj većini utakmice zbio Real u krilo Courtoisu. Međutim, utakmica se prelomila u fazi igre u kojoj je Tuchel napravio ozbiljnu pogrešku.
U trenucima kada bi Real osvojio posjed lopte, Chelsea bi se prebacivao u nešto nalik 4-4-2 formaciji u kojoj je lijevi krilni bek iz 3-4-2-1 formacije (Azpilicueta) stajao u liniji sa stoperima i pri tome pazio na Valverdea, dok je desni krilni bek (James) iskakao prema Realovom lijevom beku Mendyju.
Time su tri Chelseajeva stopera bila zadužena za čuvanje Benzeme i Viniciusa. Ogromni problemi po Chelsea nastajali bi kada bi se Benzema spustio između linija, čime bi sa sobom odvukao centralnog stopera i ostavio kolegu desnog stopera (Christensena) u jedan-na-jedan situaciji s Viniciusom.
Sve to se uglavnom odvijalo blizu centra igrališta, što je značilo da Christensen iza sebe ima po 40-ak metara prostora za braniti od jednog od najbržih igrača na svijetu. U takvoj situaciji ni jedan stoper na svijetu nema dobre šanse biti uspješan te je Real upravo preko tog mehanizma Benzema-Vinicius postigao prvi pogodak i još nekoliko puta zaprijetio Chelseaju.
Defenzivna stabilnost u svim fazama igre krasila je Tuchelov Chelsea tijekom prošlogodišnjeg pohoda na trofej Lige prvaka, ali i duž ove sezone. No sa sličnim greškama kao što je ostavljanje Viniciusa na širokom prostoru protiv stopera, ta stabilnost se lako naruši i Chelsea postane ranjiv. Dovoljno je samo pogledati subotnju utakmicu protiv Brentforda u kojoj je Chelsea primio četiri komada od kandidata za ispadanje iz Premier lige.
Benzema koristi sve što mu se pruži
Tuchel je priznao pogrešku napravivši dvije izmjene na poluvremenu. Ušli su Kovačić i Ziyech umjesto Kantea i Christensena te je Chelsea prešao u formaciju s četvoricom u posljednjoj liniji. Izuzetno atletični Reece James postao je Viniciusov čuvar zbog čega je Brazilac do kraja utakmice ostao značajno manje utjecajan.
No kada su se te promjene počele osjećati u igri obje ekipe, Chelsea je već bio u zaostatku od 3:1 jer je u međuvremenu Benzema na prvi fantastičan pogodak nadodao još jedan vrhunski gol glavom te iskoristio amatersku pogrešku vratara Mendyja i poslao loptu u praznu mrežu zaokruživši drugi uzastopni hat-trick u Ligi prvaka.
Iako je Chelsea odigrao bolje drugo poluvrijeme i bio daleko opasniji nego protivnik, Real nije paničario. Preživio je nalete tako što se zbio u niski blok te je odigrao svoju klasičnu utakmicu u Ligi prvaka i zadržao dva gola prednosti. Na kraju, ova, kao i mnoge druge utakmice Reala tijekom posljednjih nekoliko sezona, svela se na lik i djelo Karima Benzeme.
Ono što je Lukaku promašio, Benzema je iz još težih situacija zabio te prema prikazanoj igri i stvorenim prilikama umjesto jedva izborenog neriješenog rezultata, Realu osigurao ogromnu prednost za uzvrat. On je bio razlika između ove dvije momčadi. On je trenutno najbolji igrač na svijetu te jedina Realova šansa u borbi s elitnim ekipama.