U VESLAČKOJ ulici raste nekadašnji Dinamov talent kojeg je pod skute Zagreba doveo Luka Pavlović, nekad trener prve ekipe, a danas voditelj omladinskog pogona. 17-godišnji Mario Babić za oko je zapeo Interu, Fiorentini, Rubinu iz Kazana, a jasno, i Igoru Štimcu, koji u njemu vidi ono o čemu priča njegov trener u reprezentaciji, Ivica Grnja:
"Izvrstan tehničar, odličan realizator iz drugog plana. Bude li i dalje uporan i marljiv, pred njim je lijepa budućnost."
Mario Babić zabljesnuo je nedavno u susretu mlađih selekcija Hrvatske i BiH. S dva pogotka bio je najzaslužniji za rano vodstvo, a kasnije i uvjerljivu pobjedu. Ne radi se o slučajnosti, jer o Mariju već pričaju kao o igraču ogromnog napadačkog potencijala. Mladi reprezentativac dolazi iz zagrebačke sportske obitelji. Štoviše, kompletan muški dio nosio je Dinamov dres.
Otac Ante bio je član slavne generacije Kranjčara i Mlinarića, a Mario i dva njegova brata krenula su očevim stopama. Stjepana je put preko Dinamovih juniora, Vinogradara i Lokomotive odveo u Rusiju, a ove godine i u NK Zagreb, gdje bi trebao pojačati Štimčev srednji red. Stjepana je volio Josip Kuže, kod njega je igrao u prvom sastavu, dok drugi brat, Ante, nije došao do prve momčadi iako je bio kapetan juniora. Mario je prikupio pet godina Dinamova juniorskog staža, a onda je na poziv Luke Pavlovića prešao u omladinski pogon Zagreba, jedan od najboljih u državi.
Iako bi se lako moglo zaključiti da su Babići plave krvi, zanimljivo je da su svi napuštali Zdravka Mamića. Načuli smo da bi Dinamov dopredsjednik odmah usmjerio Marija natrag u Maksimir, ali još su svježa neslaganja oko ugovora. Vidjet ćemo hoće li stavovi smekšati kada Mario bude u potpunosti spreman za seniore. Do tada, plan je da razvoj nastavi u dresu Zagreba, bez obzira na skaute koji kontaktiraju njegovu obitelj.
Kada ga pitate za koga navija, Mario će se samo zagonetno osmjehnuti. Za njega je to još uvijek manje bitno, na prvom mjestu je samo - nogometna lopta.
"Volio bih jednoga dana igrati u Barceloni i biti poput svoga idola Francesa Tottija. No, daleko je to, treba puno raditi. Nije mi teško, već sam naviknut da se cijeli svijet vrti oko nogometa. Kod kuće se većinom o tome priča", kaže mladi zagrebaš, za kojeg treneri kažu da je pristojan i izuzetno uporan. Te navike svakako bi trebao zadržati, jer u suprotnom će teško neokrznut proći kroz specifično tlo hrvatskog nogometa.
"Mario je vrlo drag i kulturan dečko. Očekujem da u budućnosti tek pokaže ono što može. Talent neće biti dovoljan, već mora nastaviti dobro raditi, kao i do sada, barem u reprezentaciji. Postoji i druga strana priče, da u Zagrebu često ne igra na svojoj prirodnoj poziciji, iza dva napadača. Pokušao sam zbog toga utjecati na njega, naučiti ga da ne klone duhom, već da bude uporan", dodao je Grnja.