ČESTA kritika koja se upućuje električnim vozilima je da su pretiha, što znači da ih pješaci ne mogu čuti kada prelaze cestu. Pogotovo je pitanje što to može značiti za slijepe osobe, no vrlo je malo konkretnih dokaza koji bi pokazali da je to zaista problem. Forbes je objavio analizu svog suradnika Jamesa Morrisa.

U posljednje vrijeme brojni su mediji prenosili akademsku studiju koja, kako vjeruju, dokazuje da su električna vozila zaista mnogo opasnija za pješake. Problem je u tome što treba analizirati znanstvene navode iz studije, ali i koliko nekritički su mediji prihvatili rezultate.

Rezultate su prenijeli britanski Guardian, Express i Sky pod naslovima: “Veća je vjerojatnost da će pješake udariti električni automobili od automobila na benzin, otkriva studija”, a Los Angeles Times također prenosi: “Dvostruko su veći izgledi da će električni automobili i hibridi udariti pješake od automobila na benzin, pokazuje studija.”

Svi ti članci temelje se na istraživačkom članku objavljenom u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health. Kao što se vidi iz naslova, svi oni pretpostavljaju da su rezultati studije točni, a vjerojatno je da su svi inspirirani člankom u Guardianu. Nijedan od njih ne analizira podatke dublje, što iznenađuje, budući da je autor Guardianovog članka urednik sekcije znanosti s iskustvom u istraživanjima.

Stari podaci od prije 2017. godine

Najprije treba analizirati same tvrdnje. Studija zaključuje kako su tri puta veći izgledi da će električni automobili (uključujući hibride i potpuno električna vozila) nanijeti ozljede pješacima u usporedbi s tradicionalnim automobilima s motorima na unutrašnje izgaranje u urbanim područjima, iako razlike nema u ruralnim područjima.

To se temelji na podacima iz Velike Britanije koji su analizirali 96.285 pješaka koje su tijekom perioda studije udarili automobili. Od njih su 1652 identificirana kao električni ili hibridi.

Ipak, postoje neki problemi s tim zaključkom. Prvi problem je starost podataka, koji se kreću od 2013. do 2019. godine. Svi koji prate tržište električnih automobila reći će vam da se na njemu mnogo toga dogodilo od 2017. godine.

Štoviše, u tom periodu na britanskim cestama je bilo vrlo malo električnih automobila. U rujnu 2017. u zemlji je bilo 38 milijuna automobila, a od njih su samo 130.000 bili električni automobili ili hibridi. Godine 2013. prodano je samo 3586 automobila iz te kategorije, a samo 1074 od njih bila su u potpunosti električna.

Međutim, članci temeljeni na toj studiji govore o električnim automobilima i električnim vozilima, jasno implicirajući da se radi o potpuno električnim automobilima iako to očito nije slučaj.

Dosta nelogičnosti

Potom su tu i brojke za izračun broja nesreća po proputovanih 100.000 milja. Studija navodi kako se do brojki došlo množenjem prosječnih godišnjih udaljenosti po broju registriranih vozila za svaki tip pogona, odvojeno procijenjenih za ruralne i urbane okoline.

Tu stvari postaju vrlo neobične: studija kaže kako su istraživači došli do 32.000 milijuna milja za električne automobile i hibride i 3.000.000 milijuna milja za automobile s unutrašnjim izgaranjem.

Ipak te brojke temeljene su na nacionalnoj anketi o putovanjima (NTS) britanskog ministarstva prometa, koje pokazuju prosječne godišnje udaljenosti od oko 7000 milja po automobilu u periodu između 2013. i 2017. godine.

Navodno, iako to nije jasno rečeno, studija koristi petogodišnji okvir, što znači da govorimo o 35.000 milja po vozilu tijekom pet godina. No ako to podijelite na 3.000.000 milja, dobijete 85.7 milijuna vozila, što je jasno pogrešno – gotovo dvostruko više od broja vozila na britanskim cestama.

Za električne automobile i hibride dobivate 914.000 vozila, što je još veća razlika u odnosu na točnu brojku. Studija je podatke dobila iz arhiva NTS-a, zbog čega nije jasno na koji način su došli do izračuna, no rezultati se čine pogrešnima. To je ogromna greška za jedan znanstveni rad koji mora jasno dati do znanja kako je došao do nekih rezultata. Samim time stvara se sumnja i na ostale zaključke.

Nicolas Cage i bazeni

Bez obzira na to je li predložena korelacija između električnih vozila i hibrida i žrtava među pješacima brojčano točna, ili barem točna u relativnom odnosu na tradicionalne automobile, u znanosti postoji stara izreka: korelacija nije uzrok.

Slavan primjer za to je korelacija između broja ljudi koji su se utopili nakon pada u bazene u SAD-u i broja filmova u kojima je te godine glumio Nicolas Cage. Potpuno je suludo po tome zaključiti da su filmovi Nicolasa Cagea opasni.

Moguće je kako drugi faktori mogu utjecati i na statistike oko električnih vozila i hibrida. Na primjer, hibridi su iznimno popularni među taksistima zbog svoje ekonomičnosti, a taksisti nisu baš poznati po sigurnoj vožnji. Razlika u broju nesreća u urbanim i ruralnim područjima navedena u studiji mogla bi ovo podržati.

Sama studija također tvrdi kako električne i hibridne automobile kupuju mladi ljudi, dodajući kako mladi voze manje oprezno od starijih. To je pomalo smiješno ako pogledate trenutno tržište električnih automobila, čija cijena (i troškovi osiguranja) značajno otežava kupnju mladim ljudima.

Promjene su se već dogodile

Brojke kojima studija podržava argument o mlađim kupcima električnih vozila dolaze iz 2023. godine, a ne iz 2013.-2017. kao ostatak statistike, što znači da studija miješa dva različita vremenska perioda. Tržište električnih vozila otada se nevjerojatno promijenilo.

Glavni zaključak studije je da treba provesti određene mjere kako bi električna vozila postala sigurnija, no to se već dogodilo. Od 1. srpnja 2019. godine sva električna vozila u Europi moraju imati sustave za emitiranje zvuka pri brzini ispod 20 km/h.

Japan je slična pravila uveo još 2010., a SAD u rujnu 2020. godine, i to za brzinu ispod 30 km/h. Razine zvuka za te sustave moraju iznositi najmanje 56dBA unutar dva metra.

Neki od članaka koji prenose studiju to zaista i navode, a glavni autor studije spomenuo je kako planira provesti novu studiju temeljenu na novijim podacima. Ipak, i originalna studija trebala je uzeti u obzir da nijedno od vozila na kojima bazira podatke nema te sustave, dok ih većina novih električnih vozila ima. To znači da su rezultati zastarjeli.

Također treba naglasiti da novi sustavi za asistenciju u vožnji sada često uključuju i detekciju i izbjegavanje pješaka, što će smanjiti broj sudara bez obzira na vrstu vozila. Također, iako su električna vozila bez sustava za emitiranje zvuka tiša, ona nisu potpuno bezvučna.

Potrebno nam je bolje novinarstvo za električne automobile

Svi želimo sigurnije ceste, ali teško je ne pomisliti kako ova studija, ali i članci temeljeni na njoj, tek ne slijedi trendove antipatije prema električnim vozilima i promjena općenito.

Postoje glasine da su nekim novinarima urednici zaista govorili da pronalaze priče negativno nastrojene prema električnim vozilima jer vjeruju kako će tako njihovi portali imati veći promet. Ipak, bilo bi iznimno iznenađujuće da je Guardian među njima budući da taj medij općenito ima pozitivan stav prema zaštiti okoliša.

Što je zaključak? Novinari zaista ne bi trebali samo ponavljati rezultate navodno znanstvenih studija bez provjere podataka. “I sam sam akademik i objavio sam nekoliko znanstvenih radova, znam kakav je proces”, kaže autor originalnog članka na Forbesu James Morris. Radovi moraju biti stručno ocijenjeni, no taj proces – iako često uhvati sumnjiva istraživanja – nije bezgrešan.

“U slučaju ove studije, čini se kako je riječ o radu za magisterij koji je potom objavio mentor (pod vlastitim imenom) u časopisu koji objavljuje institucija u kojoj radi”, kaže Morris.

“Pitam se kakav je bio proces stručnog ocjenjivanja i je li u njega bio uključen itko tko poznaje tehnologiju električnih automobila. Možda su trebali primijetiti probleme s udaljenostima i nevažnost podataka iz 2017. na tržištu koje se toliko brzo mijenja, kao što je slučaj s električnim vozilima.”

Studija sigurno zahtijeva daljnju istragu i razjašnjavanje, ali novinari koji su samo ponovili njene rezultate s minimalnom kritičkom analizom moraju i sami razmisliti o svojim profesionalnim sposobnostima. Ili su imali agendu negativno nastrojenu prema električnim automobilima i prema tome namjerno ponovili priču koja je potvrdila njihovu pristranost ili su postojala neka očita pitanja koja je trebalo postaviti, a oni to nisu učinili. Rezultate su uzeli zdravo za gotovo, a novinari bi ipak trebali kopati malo dublje.