OVE NESVAKIDAŠNJE brazde u asfaltu mogu se vidjeti na 234 lokacije u Sloveniji.

Radi se površinskim poprečnim brazgotinama izvedenima procesom frezanja asfalta. Iako su poprečno postavljene poput 'sličnih' prepreka koje upozoravaju na usporavanje, namjena ovih je kudikamo drukčija. 

Radi se o mjeri poboljšanja odvodnje s prometnice, odnosno sprečavanju stagniranja debljeg sloja vode na prometnici, što može uzrokovati pojavu akvaplaninga kod vozila koja prelaze. Ovakvom drenažom nastoji se smanjiti mogućnost gubitka kontrole nad vozilom uslijed prelaska površine prekrivene tankim slojem vode, izvještava N1 Slovenija. 

Radi se o poprečnim utorima dubokim od 3 do 7 milimetara, a postavljaju se na mjestima gdje se poprečni nagib ceste mijenja s jedne na drugu stranu, pojašnjavaju iz Darsa, tvrtke koja održava slovenske autoceste.
Ovakva "užljebljenja“ izvode se pri izgradnji prometnice ili u sklopu obnove. Iznimno, ako se na određenom dijelu kolnika utvrdi otežano otjecanje vode, poseže se za ovakvom mjerom. 

“Međutim, prvo je potrebno utvrditi uzrok stagnacije vode, jer se ponekad pokaže da je za stagnaciju vode kriv asfaltni sloj i potrebna je samo lokalna sanacija”, priopćili su iz tvrtke, piše N1. 

I ono bitno, ovakvim namjernim oštećivanjem kolnika ne skraćuje se vijek trajanja asfaltne površine jer su "utori napravljeni u za to predviđenoj rešetki i nisu toliko duboki”, objašnjavaju iz Darsa, koji je početkom godine s tvrtkom Avavias potpisao dvogodišnji ugovor o obnovi utora na slovenskim autocestama vrijedan 320.000 eura.