PREMA podacima Eurostata ne stojimo toliko loše.

Podaci Eurostata su za kraj 2020. godine, a prema njima najmlađi vozni park ima Luksemburg s najvećim udjelom vozila starih do dvije godine u iznosu od 22 posto. Dalje slijede Francuska, Austrija, Irska, Belgija i Švedska, svi s udjelom novih automobila između 16 i 17 posto. 

Automobili stari od dvije do pet godina se na Balkanu smatraju novima, ali najveću udio imaju u Luksemburgu i Irskoj s udjelom od 28 posto te Belgiji s 24 posto.

Ako se pitate u kojim zemljama je najveći udio vozila starijih od 20 godina, rezultat bi vas mogao iznenaditi. U pitanju je Poljska na čijim cestama je 40 posto automobila starije od 20 godina. Slijede je Estonija s 33 i Finska s 28 posto udjela. 

Gledamo li dva najstarija dobna razreda, najveći udio osobnih automobila starijih od 10 godina ima Litva (81%), a slijede je Rumunjska (80%) i Poljska (78%). Ipak, rezultate valja uzeti s dozom rezerve jer podaci ne obuhvaćaju Bugarsku, Grčku i Estoniju, zemlje koje se ne mogu pohvaliti voznim parkom.

Hrvatska se opasno približava prosjeku starosti voznog parka od 15 godina. Prema Eurostatovim podacima pak spadamo u zlatnu sredinu. Jezikom brojeva, u Hrvatskoj je registrirano 235.663 automobila starijih od 20 godina te čak 880.437 automobila starosti od 10 do 20 godina.