HRVATSKA je ušla među deset najtransparentnijih europskih tržišta rabljenih automobila, no kupci i dalje moraju biti oprezni.

Prema novom istraživanju tvrtke carVertical, čak 55.8 posto provjerenih vozila u Hrvatskoj ima evidentirana oštećenja, a porastao je i udio automobila s manipuliranom kilometražom. Istodobno, prosječna vrijednost evidentiranih oštećenja veća je nego prošle godine.

Kupnja rabljenog automobila u Hrvatskoj i dalje nosi određene rizike, posebno kada je riječ o prethodnim oštećenjima i stvarnoj kilometraži vozila. Iako je hrvatsko tržište prema najnovijem istraživanju napredovalo na europskoj ljestvici transparentnosti, podaci pokazuju da problemi nisu nestali.

Tvrtka carVertical, specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka o povijesti automobila, objavila je godišnje istraživanje kojim rangira europska tržišta rabljenih vozila prema rizicima kojima su kupci izloženi.

Hrvatska je zauzela 10. mjesto, što je napredak za jednu poziciju u odnosu na prošlu godinu. Susjedna Slovenija nalazi se na devetom mjestu, dok je Mađarska na 17., a Srbija na 18. mjestu.

Unatoč relativno dobrom plasmanu, Hrvatska je i dalje među deset zemalja s najvećim udjelom provjerenih automobila s evidentiranim oštećenjima.

Važno je naglasiti da se rezultati istraživanja odnose isključivo na vozila čiju su povijest korisnici provjerili putem carVerticala, a ne na sve rabljene automobile prodane u Hrvatskoj.

Više od polovice provjerenih automobila ima evidentirana oštećenja

Udio vozila s evidentiranim oštećenjima u Hrvatskoj iznosi čak 55.8 posto provjerenih automobila, što je porast od 1.5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Porasla je i prosječna vrijednost evidentiranih oštećenja. Dok je prošle godine iznosila 3125 eura, ove godine dosegnula je 3527 eura, što je 402 eura više.

Više automobila s vraćenom kilometražom

Manipulacija brojačem kilometara i dalje je jedan od problema na tržištu rabljenih automobila. U Hrvatskoj je ove godine manipulacija kilometražom utvrđena kod 2.3 posto provjerenih vozila, dok je prošle godine taj udio iznosio 2.2 posto.

Iako je broj takvih slučajeva blago porastao, prosječan broj vraćenih kilometara znatno je manji. Prošle godine prosječan broj vraćenih kilometara iznosio je 73.467, dok ove godine iznosi 56.040 kilometara, što predstavlja smanjenje od 23.7 posto.

Ipak, i takva razlika može znatno utjecati na cijenu automobila, posebno ako kupac vjeruje da kupuje vozilo s manjom kilometražom i manje istrošenim mehaničkim dijelovima.

"Vozači još uvijek nisu dovoljno informirani koliko ih prevara na brojaču kilometara zapravo košta. Vraćena kilometraža ne dovodi kupca samo u zabludu, već izravno povećava cijenu koju kupac plaća za automobil koji zapravo vrijedi manje nego što je navedeno u oglasu", objašnjava Ramūnas Pletkus, stručnjak za podatke u tvrtki carVertical.

"Isto vrijedi i za oštećenja. Udio oštećenih vozila i ozbiljnost oštećenja pokazuju koliko je automobil doista siguran. Pristup takvim podacima nije važan samo zbog financijskih posljedica, nego i zbog fizičke sigurnosti osoba koje te automobile svakodnevno voze", dodaje Pletkus.

Gotovo dvije trećine provjerenih automobila dolazi iz uvoza

Hrvatsko tržište rabljenih automobila i dalje se u velikoj mjeri oslanja na uvoz, iako je njegov udio ove godine nešto manji.

Uvezeni automobili činili su 64.1 posto svih vozila provjerenih putem carVerticala u Hrvatskoj. Prošle godine taj je udio iznosio 67.3 posto.

Velik udio uvoza može otežati provjeru povijesti automobila jer podaci o kilometraži, servisima i eventualnim oštećenjima često ostaju pohranjeni u registrima drugih država.

Prosječna starost automobila provjerenih u Hrvatskoj nije se znatnije promijenila u odnosu na prošlu godinu i iznosila je 8.2 godine.

Najtransparentnija tržišta su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Švicarska

Prema indeksu transparentnosti carVerticala, Ujedinjeno Kraljevstvo i ove je godine na prvom mjestu među promatranim europskim tržištima.

Samo 2.4 posto tamošnjih provjerenih automobila bilo je iz uvoza, dok je kod 4 posto utvrđena manipulacija kilometražom.

Na drugom mjestu nalazi se Njemačka, a na trećem Švicarska. Među pet najtransparentnijih tržišta još su Finska na četvrtom i Francuska na petom mjestu.

"Najbolje rangirane zemlje imaju nekoliko zajedničkih obilježja: manje ovise o uvozu, imaju snažnija gospodarstva, a njihova nadležna tijela kupcima omogućuju lakši pristup podacima o vozilima. Upravo ih ta kombinacija čimbenika drži na vrhu iz godine u godinu", ističe Pletkus.

Ukrajina, Bugarska i Latvija na začelju ljestvice

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Ukrajina, Bugarska i Latvija, koje su prema ovogodišnjem istraživanju tri najmanje transparentna tržišta rabljenih automobila.

Ukrajina se na posljednjem mjestu nalazi još od 2024. godine. Čak 76.3 posto svih automobila provjerenih u toj zemlji bilo je iz uvoza, što je najveći udio među promatranim tržištima.

Bugarska je zabilježila jednu od najvećih promjena na ovogodišnjoj ljestvici. Ondje je kod čak 10.4 posto provjerenih automobila utvrđena manipulacija kilometražom, dok je 42.8 posto vozila imalo evidentirana oštećenja.

Latvija se također nalazi među tri najmanje transparentna tržišta. U toj zemlji 69.8 posto provjerenih vozila dolazi iz uvoza, a čak 58.5 posto ima evidentirana oštećenja.

"Prekogranična razmjena podataka i dalje je jedan od najvećih problema na tim tržištima. Vozačima u istočnoj Europi često nisu dostupni ni osnovni podaci o automobilima uvezenima iz Njemačke, Belgije, Italije i drugih zemalja zapadne Europe", objašnjava Pletkus.

"Ti podaci ostaju pohranjeni u nacionalnim i privatnim registrima i ne prenose se zajedno s vozilom kada ono prijeđe granicu. Najviše su pogođene zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz automobila, što se jasno vidi iz indeksa transparentnosti", dodaje Pletkus.

Kako je provedeno istraživanje?

Godišnje istraživanje carVerticala temelji se na analizi izvješća o povijesti vozila koja su korisnici kupili u razdoblju od rujna 2025. do kolovoza 2026. godine.

Indeks transparentnosti izračunava se na temelju šest pokazatelja: udjela automobila s vraćenom kilometražom, prosječnog broja vraćenih kilometara, udjela vozila s evidentiranim oštećenjima, prosječne vrijednosti oštećenja, udjela uvezenih rabljenih automobila i prosječne starosti provjerenih automobila.

Svi pokazatelji nemaju jednaku težinu, već imaju različite vrijednosti ovisno o njihovoj važnosti za transparentnost tržišta. Tako udio automobila s manipuliranom kilometražom ima veći utjecaj na konačni rezultat od prosječne starosti provjerenih vozila.

Cjelovito istraživanje i metodologija dostupni su ovdje.