PROŠLO je točno 25 godina otkako je bestseler Harry Potter i kamen mudraca označio početak globalnog popkulturnog fenomena.

Samohrana majka J.K. Rowling došla je na ideju za sedmodijelni serijal o malenom čarobnjaku 1990. godine na putovanju vlakom. Dobila je odbijenice od dvanaest izdavača, uključujući Bloomsbury. Tamo su se, međutim, predomislili i dali priliku priči o borbi između dobra i zla, pa su prvi roman tiskali u oskudnoj nakladi od 500 primjeraka. Prošle godine je primjerak ovog prvog izdanja prodan za 471.000 dolara na aukciji. 

Uspjeh serijala se ubrzao kada je američki izdavač Scholastic kupio prava na knjigu za šesteroznamenkasti iznos. Izvorno napisana za djecu i mlade, knjiga je bila popularna među odraslima prije nego što ju je počela "gutati" njezina stvarna ciljna skupina, današnji milenijalci.

Serijal koji je definirao pop kulturu

Počevši od knjiga, koje su sada prodane u više od 500 milijuna primjeraka, Harry Potter je postao definirajući fenomen pop kulture za ovu generaciju, slično kao što su Beatlesi bili za baby boomere. Jer poput Beatlesa, Harry Potter je ostao relevantan za sljedeće generacije, ali samo su milenijalci razvili pravu opsesiju čarobnjačkim svijetom.

Jer u isto vrijeme kada je Harry Potter postajao popularan, postajao je to i još je jedan čarobni svijet - internet. Internet je omogućio potpuno novu vrstu globalne razmjene i redefinirao je kulturu. Fantasy odjednom više nije bio zabava za štrebere, već je stigao u središte interesa. 

Osim prvog filma o Harryju Potteru iz 2001. godine, iste godine u kinima je prikazan i prvi film Petera Jacksona Gospodar prstenova, a kasnije su uslijedili filmski serijali poput Sumraka ili Kronika iz Narnije koji su nastali prema knjigama. Fantasy ludilo kasnije će napraviti iskorak na televiziju serijama poput Igre prijestolja i The Witchera.

Cijeloj generaciji ponudio je zajedničko iskustvo bijega od odrastanja

Osim za magiju, knjige o malom čarobnjaku su uvijek bile plodno tlo za poprilično stvarne rasprave. Čim su se pojavile, zabranjene su u brojnim zemljama, uključujući i mnoge škole u SAD-u i Europi, zbog optužbi da propagiraju okultizam ili čak sotonizam. Harry Potter nije se samo morao boriti s cenzurom s konzervativne strane, kritike su pljuštale i iz drugog tabora. 

Zanimljivo je da diskurs o Harryju Potteru vrlo dobro odražava diskurs društva u cjelini o temama kao što su inkluzija, (anti)rasizam ili homoseksualnost. Dok je Rowling u početku bila hvaljena zbog ubrizgavanja progresivnih ideja u književnost za mlade, mnogi kritičari sada smatraju da su knjige elitističke i zastarjele, kao i rasprava o samoj Rowling.

Mnogi su se milenijalci okrenuli od autorice ili kritičnijim okom čitaju knjige. Unatoč tome, mnogi su ostali vezani za svijet magije. Ne samo zato što su glavni likovi knjiga bili otprilike istih godina kao i njihovi čitatelji kada su objavljene te su odrasli uz likove već i zato što je Harry Potter serijal cijeloj generaciji ponudio zajedničko iskustvo bijega od odrastanja. 

Dok se današnji mladi ljudi okupljaju u klimatskim štrajkovima i suočavaju se s neugodnom stvarnošću, milenijalci bi željeli vratiti čaroban svijet svoje mladosti - Hogwarts.