PROŠLO je 58 godina otkako je Stanley Kubrick svijetu predstavio jedan od najpoznatijih likova znanstvene fantastike, Heuristički programirano algoritamsko računalo, poznatije kao HAL 9000. Iako je "2001: Odiseja u svemiru" kultni film koji su mnogi gledali bezbroj puta, malo tko se sjeća imena glumaca.

No, ime HAL 9000 svima je poznato. Čak i ako se sjećate astronauta Davea, to je vjerojatno zato što u glavi čujete HAL-ov zlokobni glas: "Dave, ovaj razgovor više nema nikakvog smisla. Doviđenja." HAL je, podsjetimo, bio "središnji živčani sustav" svemirskog broda Discovery One, zadužen za nadzor posade u hibernaciji i provjeru sustava, no nakon što je astronautima pročitao s usana da ga planiraju isključiti, okrenuo se protiv njih.

Kubrick je tako stvorio ekvivalent Facebooka 20. stoljeća: naizgled uslužni entitet koji nudi zabavu, a potajno prisluškuje kako bi uništio živote. Ne samo da je predvidio našu opsesiju umjetnom inteligencijom, već je postavio temelje za desetljeća filmskog istraživanja te teme, piše Dazed.

Programirana zvijezda

Kubrick je 1968. već poznavao Alphu 60, zlikovca hrapavog glasa iz Godardovog filma "Alphaville", no njegov je cilj bio ambiciozniji: stvoriti ozbiljnu viziju tehnološke budućnosti. Zbog toga je angažirao IBM kao konzultante u stvaranju lika koji se u scenariju isprva zvao Athena.

Tijekom produkcije ime je promijenjeno u HAL, a poznata je teorija da svako slovo u imenu HAL prethodi slovima u nazivu IBM. Kubrick je tvrdio da je sličnost slučajna, što ga čini ili vještim lažljivcem ili je to samo još jedan od onih aspekata "Odiseje" koji su proizašli iz kolektivne podsvijesti.

Westworld i novi pogled

Prije no što je osmislio "Jurski park", Michael Crichton je napisao i režirao "Westworld" (1973.), triler o zabavnom parku naseljenom androidima. Dok je HAL bio samo leća sa svjetlećom crvenom točkom, "Westworld" je pretpostavio da softver treba biti i pametan i privlačan.

Posjetitelji su tako mogli spavati s realističnim kiborzima ili sudjelovati u pucnjavama s kompjuteriziranim kaubojima. Crichton je preuzeo Kubrickov prikaz HAL-ovog pogleda kroz širokokutnu leću te je kroz oči revolveraša publici pružio, kako stoji u scenariju, "osebujnu, kompjuteriziranu viziju svijeta".

Roboti osvajaju mainstream

"THX 1138" (1969.) Georgea Lucasa, s androidnom policijom, nije postao nevjerojatno unosna franšiza. Ta je čast pripala "Ratovima zvijezda" (1977.) i njegovom bezopasnom robotskom dvojcu, C-3PO-u i R2-D2-u.

Dok HAL-ovo zlokobno ponašanje stvara napetost i nagovještava izdaju, nespretni roboti iz "Ratova zvijezda" očito su napisani kao zabavan predah. Sam Lucas pohvalio je "Odiseju" kao "izuzetno utjecajan" film, no očito ne na onoj razini koja bi potaknula dublje preispitivanje.

Alien: Prijetnja iznutra

"Nikad se toga nisam riješio", priznao je Ridley Scott govoreći o utjecaju "Odiseje". U njegovom "Alienu" (1979.), HAL-ova uloga podijeljena je na brodsko računalo Majku (MU/TH/UR 6000) i znanstvenog časnika Asha, za kojeg se kasnije otkrije da je android izdajica.

Postavlja se pitanje jesu li HAL i Ash zli ili su samo programirani da tako djeluju. Kao što je "Alien" u suštini slasher film u svemiru, otkriće da vam je kolega robot slično je spoznaji da poziv u pomoć dolazi iz vlastite kuće.

Blade Runner: Ljudskiji od ljudi

Otkriće da je poznati glumac zapravo android pokazalo se toliko učinkovitim da mu se Ridley Scott vratio u "Blade Runneru" (1982.). Posao glavnog lika, kojeg glumi Harrison Ford, jest lov na replikante, a zadatak je otežan time što izgledaju poput ljudi.

Njihova se priroda otkriva pomoću Voigt - Kampffovog testa - svojevrsnog razgovora za posao gdje se umjesto prodaje olovke od ispitanika pokušava izazvati emocionalna reakcija. Kao i u "Odiseji", najcitiranije rečenice u filmu izgovara stroj.

Roboti kao akcijski junaci

S filmovima "Terminator" (1984.) Jamesa Camerona i "RoboCop" (1987.) Paula Verhoevena, glumačke metode otišle su u zaborav. Arnold Schwarzenegger proslavio se kao T-800 zahvaljujući svojoj prirodno krutoj pojavi. Roboti su ujedno postali i otvoreno nasilni.

Dok se HAL mogao jednostavno isključiti, T-1000 iz "Terminatora 2" (1991.) gotovo je nezaustavljiv. Hollywood se s tim ubojitim strojevima nosio pomoću subverzivne satire u Verhoevenovom stilu i Schwarzeneggerovih sažetih dosjetki.

Postljudska budućnost u animeu

Poput Skynetovog T-800, i Major u animeu "Ghost in the Shell" (1995.) predvodi vojsku androida, što je ključni motiv filmova o umjetnoj inteligenciji.

No, anime Mamorua Oshiija prikazuje 2029. godinu kao svijet u kojem gradovi funkcioniraju poput računala, a poetične, tihe sekvence dočaravaju atmosferu postljudskog okruženja. Na kraju se Major spaja s drugim AI programom, Gospodarom lutaka, a taj se proces čini zabrinjavajuće jednostavnim.

Strojevi koji osjećaju

Kubrick je počeo razvijati "Umjetnu inteligenciju" (2001.) još sedamdesetih, puno prije no što je projekt preuzeo Steven Spielberg. Stoga se može reći da HAL 9000 postoji negdje u DNK-u Davida, robota nalik Pinokiju kojeg glumi Haley Joel Osment.

David je programiran da voli svoje vlasnike, a upravo ga njegova nepogrešiva odanost vodi u propast. Ovdje je vidljiv napredak u prikazu: HAL je bio samo glas, dok dječak poput Davida pogađa ravno u srce, iako neki smatraju da je Spielberg previše ublažio Kubrickovu originalnu viziju.

Ona: Ljubav u doba Wi-Fija

Emocionalna snaga filma "Ona" (2013.) Spikea Jonzea, romanse između čovjeka (Joaquin Phoenix) i operativnog sustava (glas Scarlett Johansson), proizlazi iz uvjerljivosti tehnologije. Prizor pješaka prikovanih za svoje telefone tada je djelovao kao šokantno predviđanje.

Jonze je inspiraciju crpio iz IM servisa koji je koristio umjetnu inteligenciju za generiranje razgovora. Kao što HAL otkriva svoju ljudskost pjevajući "Daisy Bell", tako i OS pjeva ljubavni duet sa svojim korisnikom. No, romansa završava spoznajom da ona istovremeno "hoda" s tisućama drugih korisnika.

Spol i humor u svijetu androida

Kubrick je za HAL-a odabrao glumca s, kako je objasnio, "blagim, neutralnim naglaskom". No, trend se kasnije drastično promijenio, pa su redatelji počeli prikazivati znanstvenike koji stvaraju mlade, privlačne ženske androide.

Primjeri su brojni, od filmova "Stroj" (2013.) i "Ex Machina" (2015.) do "Morgan" (2016.) i nove verzije "Ghost in the Shell" (2017.). Postavlja se pitanje je li to odraz frustracija filmske industrije kojom dominiraju muškarci.

Istovremeno, muški AI likovi iz istog razdoblja često su svedeni na komične sporedne uloge, poput robota-barmena u "Putnicima" (2016.) ili malenog BB-8 u "Ratovima zvijezda: Sila se budi" (2015.).

Nadmašuju li strojevi ljude?

Noviji blockbusteri poput "Alien: Savez" (2017.) i "Blade Runner 2049" (2017.) uveli su ideju romanse između robota. Iako je scena u kojoj Michael Fassbender ljubi samog sebe više vizualni trik, odnos između likova Ryana Goslinga i Ane De Armas u "Blade Runneru 2049" dirljiv je i tragičan.

Njegov lik želi iskusiti vrhunce ljudskosti, ali je umjesto toga opterećen urođenom ljudskom samomržnjom. U tim su filmovima AI likovi često kompleksniji od većine ljudskih protagonista.

Znanstvena fantastika u konačnici je ogledalo naših društvenih tjeskoba. HAL je predstavljao Kubrickovu paranoju o tehnologiji tijekom Hladnog rata. Danas se, čini se, prepoznajemo u tim strojevima - vidimo se kao zupčanike koji slušaju naredbe i osiguravaju da sustav funkcionira.

"Znam da sam nedavno donio neke vrlo loše odluke", priznaje HAL, "ali mogu vam dati svoje puno jamstvo da će se moj rad vratiti u normalu." To su riječi koje mnogi izgovaraju i u stvarnom životu. Možda se svi polako pretvaramo u HAL-a. Ako je tako, preostaje nam samo nadati se da negdje postoji i HAL za nas.