STEPHEN King ima složen odnos s filmskim adaptacijama svojih djela, što je iskusio i kao redatelj. Godine 1986. sam je režirao ekranizaciju vlastite priče "Maximum Overdrive", a rezultat je bio toliko loš da u sljedeća četiri desetljeća više nije stao iza kamere. Iz filma se pamti jedino soundtrack koji je snimila grupa AC/DC.

Nakon tog iskustva, King je režiju mudro prepustio profesionalcima. Ipak, pokazalo se da čak ni redatelji koje iznimno cijeni nisu uvijek uspijevali kvalitetno prenijeti njegova djela na platno. King nikada nije oklijevao javno kritizirati filmove snimljene prema njegovim knjigama.

Poznat je njegov prigovor Stanleyju Kubricku da remek-djelo "Isijavanje" nije vjerno prenijelo poruku romana. S druge strane, neke adaptacije je hvalio, poput "Iskupljenja u Shawshanku" Franka Darabonta i filma "Ostani uz mene" Roba Reinera. Oba filma vjerno su slijedila radnju knjiga.

King je oduvijek cijenio rad redatelja Tobea Hoopera, čiji je "Teksaški masakr motornom pilom" smatrao jednim od najbrutalnijih i najutjecajnijih horora svih vremena. Stoga je vjerojatno s odobravanjem dočekao vijest da će Hooper režirati televizijsku adaptaciju romana "Salem's Lot". Iako Quentin Tarantino nije ljubitelj te miniserije iz 1979. godine, ona danas ima kultni status.

Neuspjeh s opsjednutom prešom

Hooper se Kingovim djelima vratio tek 15 godina kasnije. Film "The Mangler" iz 1995. bio je promašaj i kod kritike i na blagajnama. Realno, projekt nije imao velike izglede za uspjeh. Teško je pronaći istinski horor u priči o stroju za glačanje rublja kojeg je opsjeo demon. Kingova kratka priča iz 1972. nije nudila mnogo materijala, a Hooperova ekranizacija samo je potvrdila manjak potencijala.

King se našao u nezahvalnoj poziciji. U svojoj knjizi "Stephen King Goes to the Movies" napisao je da je Hooper "svojevrsni genij", za što je "'Teksaški masakr motornom pilom' neoboriv dokaz". Ipak, za "The Mangler" je imao i upozorenje: "Kad genij pogriješi, stvar je gotova".

"Filmska verzija 'The Manglera' je energična i vizualno upečatljiva, ali je istovremeno i potpuni kaos u kojem Robert Englund tumara iz razloga koji su mi i danas nejasni", objasnio je King. "Vizualni stil je nadrealan, a scenografija oduzima dah, no priča se negdje usput jednostavno izgubila - vjerojatno u silnoj pari koju je ispuštala mehanička zvijezda filma".