BONNIE Elizabeth Parker i Clyde Chestnut Barrow, poznatiji kao Bonnie i Clyde, američki su zločinci iz doba Velike depresije, poznati po svojoj seriji pljački i zločina tijekom kasnih 1920-ih i ranih 1930-ih. Umrli su na današnji dan 1934. godine.

Iako su krenuli s manjim zločinima, uskoro su počeli pljačkati banke i trgovine, a također su bili optuženi i za nekoliko ubojstava. Postali su poznati kao par koji živi na rubu zakona, a njihova priča često je romantizirana u popularnoj kulturi.

Bonnie i Clyde su ubijeni u zasjedi koju su postavile policijske snage u Louisiani 1934. godine. Iako su zločini koje su počinili bili nasilni i destruktivni, priča o njima često je prikazana s elementima romantike i bunta protiv autoriteta, što je dovelo do njihove kultne popularnosti. 

Njihova priča je služila kao inspiracija za film Bonnie i Clyde iz 1967. godine, redatelja Arthura Penna s Warrenom Beattyjem i Faye Dunaway u glavnim ulogama. 

Film je svojedobno bio revolucionaran zbog eksplicitnog prikaza nasilja i miješanja humora s ozbiljnim temama. Bio je značajan i jer je oblikovao estetiku i ton takozvanog novog Hollywooda, perioda u filmskoj industriji tijekom kasnih 1960-ih i 1970-ih kada su redatelji preuzeli veću kreativnu kontrolu nad svojim filmovima.

Ovaj film je također poznat po tome što je na ekranu prikazao jasnu seksualnu vezu između protagonista, što je bilo neobično za to vrijeme.

Bonnie i Clyde bio je komercijalno uspješan film i dobro primljen od kritičara. Bio je nominiran za deset nagrada Oscar, uključujući za najbolji film, a pobijedio je u dvije kategorije: Estelle Parsons osvojila je Oscara za najbolju sporednu glumicu, a Burnett Guffey za najbolju kinematografiju.

Prema Rotten Tomatoesu, ovaj klasik je inspirirao i filmove koji su snimljeni desetljećima kasnije, a u nastavku donosimo pregled nekih od njih. 

Tko je ovdje lud? (O Brother, Where Art Thou?) (2000.)

Iako nije najbolje ocijenjeni film braće Coen, Tko je ovdje lud? je impresivan zbog vizuala u sepia tonovima, atmosfere Velike depresije i komičnog podtona koji se proteže kroz cijeli film, koji se odigrava kao aluzija na Homerovu Odiseju. Film na neki način pretvara rasizam, financijske poteškoće i romantičnu izdaju u opuštenu komediju - i uspijeva u tome.

Thelma i Louise (Thelma & Louise) (1991.)

Najpoznatiji po tome što je pokrenuo karijeru tada mladog Brada Pitta, film Thelma i Louise je na prvi pogled feministička priča o pobjedi nad patrijarhalnim društvom. No redatelj Ridley Scott je kroz njega htio prikazati više od kritike društva, pa je stvorio prekrasnu ruralnu dramu i tragediju.

Film se bavi brojnim temama viđenima u filmu Bonnie i Clyde: oba filma prikazuju parove, u slučaju Thelme i Louise radi se o prijateljicama, u oba filma parovi bježe od zakona i od svakodnevne monotonije te na kraju susreću tužnu sudbinu, naizgled neshvaćeni od onih koji ih progone. Poput zloglasnog romantičnog dvojca, Thelma i Louise su stalno na cesti, upijajući ruralne prizore i vozeći se praznim dijelovima autoceste.

Rođeni ubojice (Natural Born Killers) (1994.)

Natural Born Killers je satirični prikaz priče o Bonnie i Clydeu. Redatelj Oliver Stone kritizira medijsku fascinaciju kriminalcima, a sociopatski dvojac, Mickeyja Knoxa kojeg glumi Woody Harrelson i Mallory Wilson koju glumi Juliette Lewis, prikazuje kao zvijezde tabloida. Ovaj par manijakalno juri središnjom Amerikom i sije strah među nevinima koji im se slučajno nađu na putu. 

Ponoćna utrka (Midnight Run) (1988.)

Ponoćna utrka redatelja Martina Bresta jedna je od najboljih akcijskih komedija 80-ih. Robert De Niro i Charles Grodin imaju odličnu kemiju kao disfunkcionalni dvojac - De Niro glumi lovca na ucjene koji pokušava zaraditi 100.000 dolara predajom knjigovođe, kojeg glumi Grodin.

Kao i Bonnie i Clyde, ovaj moderni klasik ima antipatičnog službenika za provedbu zakona kojeg volite mrziti. Specijalni agent FBI-a Alonzo Mosely, kojeg glumi Yaphet Kotto, trn je u oku simpatičnog dvojca, ali neuspjeh mu je napisan na čelu.