Foto: FAH

PORTAL The Balkan Insight u nedavnom članku izvještava o nedavnoj odluci Državnog suda u Bosni.

Bosanski državni sud objavio je da je, otkad je uspostavljen, oslobodio 60 bosanskih Srba za ratni zločin ili genocid. To je ujedno bio i odgovor srpskim optužbama za pristranost zbog oslobođenja bošnjačkog zapovjednika Nasera Orića.

Od njih 60, više od 50 bivši su članovi Vojske Republike Srpske ili snaga ministarstva unutarnjih poslova u entitetu Republika Srpska, dok su drugi bivši civilni dužnosnici, paravojni vođe ili stražari logora.

Niz oslobođenja

Državni sud objavio je i da je uručio niz oslobođenja u slučajevima povezanima s genocidom i ratnim zločinima u Srebrenici. Naveo je imena oslobođenih optuženika: Miloš Stupar, Aleksandar Cvetković, Momir Pelemiš, Zdravko Božić, Željko Zarić, Zoran Živanović, Dragan Nešković, Zoran Ilić, Miladin Stevanović, Zoran Tomić, Neđo Ikonić, Milovan Matić, Dragiša Živanović i Velibor Maksimović.

Sud je oslobodio i civilne i policijske dužnosnike bosanskih Srba na visokim položajima Gorana Sarića, Momčila Mandića i Gojka Kličkovića.

Snažne reakcije

Oslobađajuća prvostupanjska presuda Naseru Oriću, koji je osuđen za ratne zločine u Srebrenici i Bratuncu 1992. godine, izazvala je snažne reakcije političkog vodstva u Republici Srpskoj i Srbiji. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužio je sud da je pristran jer je sudac na Orićevu suđenju bio Bošnjak (bosanski musliman).

"Dovoljno je da musliman sudi muslimanu pa da bude oslobođen", rekao je Dodik.

Prijetio je i da će oživjeti ideju o referendumu koja će dovesti u pitanje legitimitet Državnog suda i tužiteljstva.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je presuda dokaz da se životi Srba nisu smatrali "jednako vrijednima kao životi drugih ljudi".

No, predsjednik suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec negirao je bilo kakvu pristranost ove ustanove.

"Sud BiH radi profesionalno, u skladu s dokazima tužiteljstva, a ne na temelju političkih i medijskih špekulacija i pritisaka”, Debevec je rekao BIRN-u.

Državni je sud osnovan 2003. godine, a prvu presudu za ratne zločine izrekao je 2007. godine.