Foto: Društvo Marjan

MEDITERANSKI potkornjak napao je šumu na Marjanu, no problem je, čini se, puno širi jer alarmantne vijesti o sušenju stabala stižu i s područja Šibenika, Korčule i Pelješca pa se stručnjaci zalažu da se cijeli problem digne na nacionalnu razinu. Rezultate istraživanja na Marjanu danas je u Splitu predstavio Milan Pernek iz Hrvatskog šumarskog instituta. Zainteresiranih je bilo neobično malo.

Ravnatelj Park šume Marjan Robert Koharević kazao je kako se na Marjanu osušilo 13 posto šume. Osam tisuća stabala. 

"Pojava mediteranskog potkornjaka nikada u ovim krajevima nije pričinjavala toliku štetu jer mu je bilo prehladno. Klimatske promjene pogodovale su da napravi progresiju u populaciji. Dr. Pernek je naglasio da starost šume nije razlog da je potkornjak toliko napao Marjan, po istraživanjima su stradala stabla od 60 do 70 godina, to su male godine za bor koji živi 120 godina. Nije, dakle, starost razlog zašto se potkornjak toliko namnožio, kao ni gospodarenje. Najveći su razlog klimatske promjene. U našoj šumi nema prirodnog neprijatelja. Ima nešto malo, ali nedovoljno da smanje populaciju. Mi moramo biti ti koji će poduzeti mjere za smanjivanje populacije", kazao je Koharević. 

"Kada zatopli, krećemo u akciju"

Evo što konkretno planiraju napraviti. Na Marjanu će za koji mjesec biti prilično posla.

"Potkornjak je sada u fazi mirovanja. Krajem veljače, početkom ožujka počet će izlaziti vani. Mi ćemo s Gradom napraviti akcijski plan za proljeće. Za sada ćemo skidati osušena crvena stabla koja nisu opasna jer je potkornjak otišao na zdrava stabla. Kada zatopli, krenut ćemo u akciju. Stabla s prvim simptomima ćemo pilati, a stabla koja ne možemo izvući izvan šume pokrivat ćemo insekticidnim mrežama. Imamo i feromonske klopke", otkrio je Koharević.

Nacionalni problem

Za sada je nepoznato kojom će se progresijom množiti ovaj štetnik. Ono što se dosad zna zvuči prilično obeshrabrujuće.  

"Potkornjak nađen u Lici ima dvije generacije godišnje, a ovaj naš po literaturi ima šest do sedam generacija po literaturi. No tek je nađen kod nas pa Šumarski institut ne zna kako će se ponašati u budućnosti. Ne znamo koliko će imati generacija. Literatura ga u ovim krajevima nije vidjela kao velikog štetnika. Bio je tu, životario je, no očito mu je pogodovalo povećanje temperature i vlage", drži Koharević.

I on je mišljenja da je problem mediteranskog potkornjaka puno širi od sušenja u Park šumi Marjan.  

"Javna ustanova je prva koja je uspjela dokazati da je uzrok sušenja mediteranski potkornjak, međutim, ista takva sušenja imaju na Korčuli i na Pelješcu. Kada bi se dokazalo da je i tamo problem potkornjak, onda bi se to trebalo dignuti na nacionalni nivo, južna Hrvatska je nastradala od mediteranskog potkornjaka."