Foto: YouTube

PAD kineske svemirske postaje Tiangong-1 na Zemlju mogao bi se za Uskrs vidjeti i iz hrvatskih krajeva, no vjerojatnost udara u naše krajeve iznimno je malena, pokazuju najnoviji izračuni znanstvenika.

Prema korigiranim proračunima koje je objavila Europska svemirska agencija (ESA), postaja teška 9,4 tone past će na Zemlju nešto malo kasnije nego što se ranije predviđalo - tijekom nedjelje 1. travnja. Do odgađanja će doći zbog oslabljene aktivnosti Sunca. Naime, kada je Sunce aktivnije, nabijene čestice koje sa sunčevim vjetrovima stižu na Zemlju napuhuju atmosferu i šire je na veće visine u svemir gdje povećavaju gustoću plinova. Gušći plinovi povećavaju trenje koje objekti doživljavaju pri prolasku i ubrzavaju njihov pad. Kada je aktivnost Sunca slabija, plinovi su rjeđi, trenje je manje i pad dulje traje.

Postaja Tiangong-1 već se u petak nalazila vrlo blizu atmosfere.  

Stručnjaci tvrde da je moguća opasnost za ljude malena. Procjenjuje se da je vjerojatnost da krhotine pogode čovjeka manja od jedan naprama milijardu. Naime, gotovo svi dijelovi 12-metarske postaje trebali bi izgorjeti u atmosferi prije nego što stignu do tla.

No Alan Duffy iz centra za astrofiziku Sveučilišta u Australiji smatra da bismo ipak trebali biti zabrinuti jer je, zbog tajnovitosti koja obavija kinesku svemirsku misiju, teško reći od kakvih materijala se postaja sastoji.

"Međunarodna zajednica zapravo ne zna od čega je stanica napravljena, zbog čega je procjena opasnosti koja od nje prijeti u biti upitna. Teški spremnici goriva mogli bi stići na Zemlju dok lakši dijelovi ne moraju", tumači Duffy.

Boris Štromar, čelnik astronomskog društva Beskraj i voditelj stranice Astrobobo, kaže da bi se užareni dijelovi Tiangonga-1 u nedjelju mogli vidjeti iz Hrvatske, naravno, ako vrijeme posluži.

"Prema najnovijim podacima o putanji koje je izračunao program CalSky, prelet postaje iznad Hrvatske bit će u nedjelju u sljedećim terminima: 6h 47m 10s, 8h 18m 44s, 9h 50m 06s", kaže Štromar.

"Smjer kretanja postaje je od zapada prema istoku na maksimalnoj visini od oko 20 stupnjeva iznad obzora što otprilike odgovara visini dlana ispružene ruke. Vrijeme preleta traje oko pet minuta. Ako u tim trenucima dođe do izgaranja u atmosferi, možda će biti moguće vidjeti sjajnije užarene komade kao sporo gibajuće točkice, no opažanje će biti otežano zbog blizine Sunca. Za promatranje trebat će nam bistro plavo nebo. Nažalost, vremenska prognoza nam za sada nije naklonjena", pojasnio je naš astronom.

Mala vjerojatnost udara u Hrvatsku

Popularizator astronomije Ante Radonić kaže da je vjerojatnost udara u Hrvatsku izuzetno malena.

"Dijelovi bi se mogli raspršiti u dužini od oko 2000 km i širini od oko 70 km. To je otprilike površina u kojoj bi mogli završiti", kaže Radonić.

"Najviše bi se mogao očuvati prsten za spajanje letjelica koji je težak stotinjak kilograma. Tiangong je bila letjelica na kojoj je Kina prvi put isprobavala spajanja brodova. Također bi se mogli očuvati raketni motori. Vjerojatnost pada u području Hrvatske je vrlo mala. Jedino vrijeme kada bi mogli pasti u Hrvatsku je između 6:30 i 7 sati u nedjelju. U druga vremena to se ne može dogoditi u našim krajevima. Do sutra navečer trebala bi izgorjeti i pasti. Trenutno se okreće i tumba pa je teško proračunati kojom će brzinom padati i gdje. Na njenu brzinu najviše utječu solarni paneli. Oni će prvi otpasti na visini od oko 80 km. Jučer je gubila visinu brzinom od 10 km dnevno. Trenutno se nalazi na visini od najmanje 162 km", rekao je Radonić.

Ako netko iz Hrvatske uspije nešto snimiti i pošalje nam, Index će vrlo rado objaviti snimke.


Postaja Tiangong-1, što na kineskom znači Nebeska palača, lansirana je u listopadu 2011. godine. Zajedno s nasljednikom, Tiangongom-2 koji je lansiran 2016., poslužila je kao prototip velikog kineskog projekta, trajne svemirske postaje čije je lansiranje predviđeno oko 2022. godine. Tiangong-1 nije nastanjen od 2013., a bez ikakvog kontakta i kontrole je od 2016.

Stručnjaci kažu da je teško procijeniti gdje će dijelovi kineske postaje pasti, no predviđa se da će u tlo udariti u pojasu između 43. stupnja sjeverno i južno od ekvatora (grafika dolje).

 
Budući da postaja oko Zemlje obiđe za samo 90 minuta, razlika dužine pada od samo dvije minute na tlu odgovara rasponu od oko 1000 km.

Prva američka svemirska postaja Skylab u nekontroliranom padu udarila je u Zemlju 1979. godine. Većina dijelova završila je u oceanu, međutim neki su pali u rijetko naseljen dio zapadne Australije. No ona nije uzrokovala nikakve štete, samo je stvorila nešto smeća.