Foto: Nina Djurdjevic/PIXSELL

GORAN JERAS, osnivač Etične banke, u razgovoru za Index pojasnio je tko je zapravo kriv što projekt "banke koja ne pljačka ljude" još uvijek nije saživio u Hrvatskoj.

Jeras tako pojašnjava "kako postoji vrlo jasan interes da se oteža ili spriječi ulazak konkurencije na bankarsko tržište", odnosno da snažan otpor otvaranju Etične banke ne dolazi iz političkih stranaka, već bankara i bankarskih krugova koji trenutno posluju u našoj zemlji.

>> Kreće Etična banka, umjesto pljačke nude stambene kredite od 2 posto i financiraju startupove

>> Banka koja ne pljačka htjela spasiti Tesla banku, no žale se da ih je zaustavila hrvatska birokracija

Jeras otkriva kako su nakon posljednje odbijenice HNB-da im se izda dozvolu za rad krenuli u projekt preuzimanja Tesla banke. Jedna od četiri najveće revizorske firme na svijetu obavila je dubinsko snimanje Tesle te dala pozitivnu preporuku za proces dokapitalizacije i transformaciju u banku koja će raditi po modelu etičnog bankarstva, no ni to nije bilo dovoljno da HNB da zeleno svjetlo.

Naime, svega dan prije formalnog prihvaćanja ponude za preuzimanje Tesla banke pokrenuli su postupak stečaja!? Na to se i nadovezala i odluka Trgovačkog suda nepovoljna za etične bankare pa se otvara i pitanje o organiziranom otporu prema ulasku Etične banke na hrvatsko tržište. 

Zašto projekt Etične banke još nije započeo? Što se to dogodilo od svibnja prošle godine kada je projekt Etične banke dobio odbijenicu?

Etična banka je projekt Zadruge za etično financiranje koji je po mnogim svojim karakteristikama jedinstven u Hrvatskoj. Da se radi o izrazito zahtjevnom procesu, dovoljno govori činjenica da u posljednjih 20 godina nije osnovana nijedna banka, a kamoli etična. S obzirom na to, najveće prepreke s kojima se kontinuirano suočavamo su nerazumijevanje javnosti, politike, ali i same struke.

Prikupljanje kapitala, posebno sada nakon iskustva s Tesla bankom, čini se jednostavnijim dijelom procesa naspram osvještavanja građana, politike i struke za alternativu kakva je etična banka. U našem slučaju, to je banka u kojoj su svi korisnici članovi Zadruge, odnosno njezini suvlasnici. S obzirom na rast našeg članstva, kako građana tako i poduzeća i drugih organizacija, osnivanje etične banke nema alternativu. Etična banka može biti jaka samo onoliko koliko joj je brojno članstvo.

Projekt Etične banke nije zatvoren

Nakon odbijenice koju smo dobili u svibnju prošle godine, analizirali smo razloge koji su doveli do takvog ishoda. Nažalost, moram ovdje istaknuti da je veliki dio problema bilo to što je regulator model Etične banke tumačio po poslovnim modelima komercijalnih banaka. Međutim, kad bi se radilo o istom modelu poslovanja, etična banka uopće ne bi bila potrebna.

Unatoč tome, mi smo uvažili komentare regulatora i uskladili dokumentaciju s njihovim primjedbama, no samo do one mjere koja nije zahtijevala odstupanje od modela etičnog bankarstva. Ukratko, kadrovski smo i financijski ojačali te smo na skupštini Zadruge za etično financiranje tražili i dobili mandat svojih članova i suvlasnika da krenemo u preuzimanje postojeće banke u Hrvatskoj što je metoda kojom su i ostale banke ušle na naše tržište u posljednjih 20 godina (Addiko, Sberbank, OTP,...).

Dakle, projekt osnivanja Etične banke nije završen zbog toga što je nad Tesla štednom bankom d.d. koju smo planirali preuzeti kroz dokapitalizaciju otvoren stečaj.

Je li odgovor Etične banke na odbijenicu HNB-a bilo preuzimanje Tesla banke? Što je konkretno zapelo u preuzimanju Tesla banke?

Da, nakon što su nam članovi dali mandat za usmjeravanje resursa Zadruge prema preuzimanju postojeće banke, napravili smo analizu tržišta te uvidjeli da je najbolja prilika Tesla štedna banka, inače najmanja banka na tržištu. Prije procesa dokapitalizacije jedna od četiri najveće revizorske firme na svijetu za nas je obavila dubinsko snimanje Tesle te je dala pozitivnu preporuku za proces dokapitalizacije i transformaciju u banku koja će raditi po modelu etičnog bankarstva.

Nelogične intervencije HNB-a

ZEF je u tom procesu odradio sve maksimalno profesionalno, pribavio suglasnost dioničara za potpuno preuzimanje kroz dokapitalizaciju i isplatu postojećih dioničara. Međutim, taj proces je završio neuspješno za Tesla banku iz nekoliko razloga. Jedan od njih je inercija i nemar dioničara kojima je trebalo 5 mjeseci da formalno prihvate dogovorenu ZEF-ovu ponudu za dokapitalizaciju.

Drugi je intervencija HNB-a koji je svega jedan dan prije formalnog prihvaćanja naše ponude za dokapitalizaciju pokrenuo postupak otvaranja stečaja nad Tesla bankom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Treće je odluka Trgovačkog suda koji prilikom odlučivanja o pokretanju stečaja nije uzeo u obzir volju većinskih dioničara koji su nudili rješenje izbjegavanja stečaja kroz dokapitalizaciju što je bio jedini način da se namire vjerovnici banke s obzirom na njezino financijsko stanje.

Smatrate li da eventualno postoji politički ili neki drugi otpor prema ulasku Etične banke u Hrvatsku? Odnosno, koči li netko ulazak EB-a u Hrvatsku?

Na projektu osnivanja Etične banke radimo posljednje 4 godine i u tom smo se periodu suočili s mnogim preprekama. Pokazalo se da postoji vrlo jasan interes da se oteža ili spriječi ulazak konkurencije na bankarsko tržište. Taj otpor, pogotovo kada je riječ o političkoj razini, vrlo vjerojatno ne dolazi od samih političkih stranaka.

Otpor bankara prema ulasku Etične banke

Naime, među članovima ZEF-a nalaze se pojedinci iz različitih političkih stranaka, najrazličitijih svjetonazora, područja rada i interesa. Svima im je zajedničko to da su prepoznali važnost našeg projekta Etične banke. Radi se o projektu od općeg nacionalnog interesa koji osvještava potrebu i važnost upravljanja svojim vlastitim novcem, a kojeg trenutno kao građani, poduzeća i organizacije nemamo.

Jednostavno rečeno, umjesto da vlastitim novcem ulažemo u razvoj gospodarstva, mi se zbog politike banaka zadužujemo. Kontinuirano nas se kao narod uvjerava da smo siromašni i da trebamo ovisiti o stranim investicijama, EU fondovima i MMF zajmovima, a istovremeno se odričemo upravljanja nad vlastitim sredstvima od 300 milijardi kuna! Te iste banke nas našim novcem zadužuju. Svega 30 % kredita koje plasiraju na temelju naših depozita odlazi u poduzetništvo i razvoj našeg gospodarstva, dok ostalo odlazi na nenamjenske potrošačke kredite i druge oblike neproduktivnog zaduživanja.

Nacionalni konsenzus

Jasno je da ulazak nove institucije na tržište koja ima suprotnu kreditnu politiku te je usmjerena na razvoj i stvaranje novih radnih mjesta izravno zadire u krupne financijske interese jer uvodi novu paradigmu, a koju niti jedna banka neće moći ignorirati. I sasvim je jasno da oni koji štite te interese imaju na raspolaganju znatna sredstva, resurse, politički i svaki drugi utjecaj kojima pokušavaju taj proces osujetiti.

Zbog toga je nužno da se oko potrebe osnivanja Etične banke postigne što širi nacionalni konsenzus koji uključuje sve relevantne društvene aktere i veliki broj građana. To je nužan preduvjet kako bismo proces osnivanja Etične banke priveli kraju.

Postoji li ideja da se Etična banka osnuje u nekoj od zemalja Europske unije te tako uđe u hrvatsko tržište?

Ta je ideja bila prezentirana i nakon odbijenice HNB-a u svibnju prošle godine. Međutim, u tom su trenutku članovi iskazali svoju dominantnu želju da se ipak nastavi s osnivanjem banke u Hrvatskoj. Naravno, članstvo Hrvatske u EU-u i zakonodavstvo Unije omogućava bankama registriranim u drugim državama da posluju na cijelom području EU-a.

Etična banka je nužnost

Takav način rada nosi dodatne probleme i troškove: trebalo bi imati zaposlenike, konzultante te poslovanje i u državi u kojoj bi se takva banka registrirala i plaćati poreze koji bi u tom slučaju zahtijevali odljev sredstava iz Hrvatske. Osim toga, upitna je etičnost takvog modela s obzirom na to da je jedan od ključnih elemenata etičnog bankarstva njegova usmjerenost na lokalnu zajednicu.

Koji su sljedeći koraci prema osnivanju Etične banke?

Nakon posljednjeg iskustva preuzimanja Tesle, evidentno je da postoje otpori ulasku Etične banke na hrvatsko tržište. Zbog toga je nužno za nastavak procesa osigurati najširu društvenu potporu kako bi se u potpunosti osvijestila važnost Etične banke za gospodarski razvoj Hrvatske. Spomenut ću samo neke primjere. ZEF ima potpuno razrađen plan financiranja ruralnih krajeva Hrvatske putem Etične banke kojim ćemo dramatično povećati iskoristivost EU fondova.

Takav oblik financiranja ima direktan pozitivan učinak za razvoj ruralnih krajeva, osigurava kvalitetna radna mjesta i smanjuje pritisak na iseljavanje te pomaže riješiti problem demografskog odljeva. Osim toga, otvaranje programa financiranja u suradnji s europskim razvojnim bankama i fondovima EFSE, EBRD, EIB, EIF drastično će povećati likvidnost i ubrzati razvoj malih i srednjih poduzeća što opet ima značajne učinke na zapošljavanje i visinu primanja zaposlenika u tim poduzećima.

ZEF je u suradnji sa stručnjacima uključenima u našu sekciju poljoprivrede pripremio cijeli niz programa koji Etičnu banku jednim dijelom čini agrobankom, a čije se osnivanje zagovara već godinama. Takva banka ne može ispuniti svoju funkciju osim ako se radi tako da se specijalizirana znanja iz poljoprivrede unose u sam dizajn bankarskih procesa kao što bi to bio slučaj kod nas. Slično je s inovacijama, novim tehnologijama te praktički svim ključnim sektorima gospodarskog razvoja. Naš zadatak je maksimalno proširiti svijest o važnosti etičnog bankarstva, uključiti u naš rad progresivne snage u društvu i zajednički dovršiti proces osnivanja etične banke kroz transparentan proces zadovoljavanja svih uvjeta HNB-a i pribavljanja licence za rad.

Ako želimo pokrenuti gospodarstvo, otvoriti radna mjesta i zaustaviti iseljavanje, Etična banka nije opcija, već nužnost.