Ilustracija: 123rf

BRUTO inozemni dug Hrvatske na kraju siječnja ove godine iznosio je 40 milijardi eura, što je za 2,1 milijardu ili 5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je potvrđen neprekidni niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od kraja 2015., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od nastavka razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji se bruto inozemni dug krajem siječnja spustio na 13,5 milijardi eura, za 5,3 posto, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Najviše pao dug kod privatnih poduzeća

Pritom je najviše pao vanjski dug u segmentu privatnih poduzeća, koji je na kraju siječnja iznosio 9,8 milijardi eura, što je 6 posto manje nego godinu dana ranije.

Padu bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju siječnja je bruto inozemni dug opće države iznosio 13,9 milijardi eura, što je za 820 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017.

„Iznadočekivani fiskalni pokazatelji rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

U siječnju je nastavljen i trend razduživanja financijskog sektora, odnosno banaka. U tom je sektoru bruto inozemni dug krajem siječnja iznosio 3,9 milijardi eura, što je za 416 milijuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.

„Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, navode analitičari RBA.

Očekuje se nastavak trenda pada bruto inozemnog duga

Poručuju i to da u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, i to zbog smanjenja zaduženosti svih ključnih sektora.

„Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

Ističu i to da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura euroobveznica izdanih 2011.

„Očekujemo da će ih Vlada refinancirati novim izdanjem i prije samog dospijeća. Uvjeti na međunarodnim financijskim tržištima indiciraju povoljnije uvjete zaduživanja i posljedično poboljšanje pokazatelja ino zaduženosti”, navode analitičari RBA.

Zaključuju kako bi se, uz očekivani rast gospodarstva, udio inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto.