EUROPSKA komisija objavit će u utorak poslije podne nakon sjednice u Strasbourgu avis (mišljenje) o hrvatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Sjednica Komisije, na kojoj će se osim o avisu za Hrvatsku, raspravljati o još tri teme, počinje u 13 i trajat će do 18 sati, kada će javnosti postati dostupan i sadržaj avisa.

Povjernici Komisije za vanjske poslove i proširenje Chris Patten i Guenter Verheugen predat će avis hrvatskom ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu i ministrici europskih integracija Kolindi Grabar Kitarović, koji su doputovali u Strasbourg.

Istodobno u Zagrebu, šef Delegacije Europske komisije u RH Jacques Wunenburger predat će avis hrvatskom premijeru Ivi Sanadaru.

Europska komisija prosljeđuje avis Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o kandatskom statusu i početku pregovora. Prvi sljedeći sastanak Europskog vijeća (summit) EU-a održat će se 17. i 18. lipnja u Bruxellesu.

Čelnici država članica, kojih će od 1. svibnja biti 25, donose odluku konsenzusom. Ministar Žužul je u sinoćnjem dnevniku HTV-a izrazio uvjerenje da nijedna od članica neće blokirati odluku o Hrvatskoj na lipanjskom summitu.

Najvažniji dio avisa je ocjena o ispunjavanju političkih kriterija, posebice suradnja s Haškim sudom.

Britanski ministar za Europu Dennis MacShane, koji je u ponedjeljak posjetio Zagreb, pozdravio je ono što je hrvatska vlada učinila dosad u suradnji s Haškim sudom te izrazio uvjerenje da će Hrvatska postati članicom EU-a do kraja ovoga desetljeća, "a možda i prije".

Velika Britanija je dosad bila najglasnija u kritiziranju Hrvatske zbog haškog suda posebice zbog slučaja generala Gotovine.

Istodobno s avisom, Komisija će objaviti i prijedlog "europskog partnerstva" s Hrvatskom. Riječ je o provedbi odluke sa Solunskog summita kada je odlučeno da se svim zemljama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja (PSP) ponudi europsko partnerstvo, po uzoru na pristupno partnerstvo za kandidatske zemlje. U okviru europskog partnerstva, koje svaka zemlja zasebno dogovora s Komisijom, identificiraju se kratkoročni i dugoročni prioriteti na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Svaka od pet zemlja jugoistočne Europe iz PSP-a bit će pozvana da izradi nacionalni akcijski plan s mjerama koje namjerava poduzeti kako bi ostvarila prioritete definirane u partnerstvu.

Europsko partnerstvo predviđa i financijsku pomoć EU-a u ispunjavanju prioritetnih ciljeva.

Prijedlozi o uspostavi europskog partnerstva za preostale četiri zemlje iz PSP-a (BiH, SiCG, Makedonija i Albanija), objavljeni su krajem prošlog mjeseca istodobno s objavljivanjem izviješća o napretku zemalja zapadnog Balkana. Za Hrvatsku ove godine izviješće o napretku nije rađeno, budući da je Komisija radila na avisu, stoga nije bilo potrebe da se dvaput radi sličan posao.

Hrvatska je u veljači prošle godine predala zahtjev za članstvo u EU. U travnju iste godine Vijeće ministara dalo je mandat EK da izradi mišljenje o hrvatskoj kandidaturi, a Komisija je 10. srpnja 2003. predala upitnik a hrvatska Vlada je u listopadu iste godine EK proslijedila odgovore na upitnik. Na temelju odgovora na taj upitnik, ali i na temelju drugih izvora, Komisija daje svoje mišljenje o sposobnosti zemlje podnositeljici zahtjeva da otpočne pregovore o punopravnom članstvu.