MIKROBIOM majki tijekom trudnoće ključni je čimbenik rizika razvoja poremećaja iz autističnog spektra, pokazalo je istraživanje znanstvenika s University of Virginia School of Medicine (UVA).

Ovo otkriće otvara mogućnost smanjivanja rizika za razvoj autizma uz odgovarajuće promjene u prehrani trudnica ili uzimanje odgovarajućih probiotika.

Da uistinu postoji takva mogućnost, potvrđuje činjenica da su znanstvenici uspjeli spriječiti razvoj autizma u primjercima laboratorijskih miševa. Rizik je smanjen pomoću blokiranja određene upalne molekule interleukin-17a, koju stvara obrambeni sustav organizma. Stručnjaci smatraju da bi se autizam stoga također mogao sprječavati tako da se inhibira stvaranje te molekule. No autori ističu da je istraživanje ovih procesa još uvijek u ranoj fazi, što znači da tek treba vidjeti hoće li druga metoda imati nekih neželjenih nuspojava. Stručnjaci također planiraju istražiti sudjeluju li u ovom procesu i neke druge molekule.

"Utvrdili smo da je mikrobiom ključni čimbenik u određivanju sklonosti autističnim poremećajima, što ukazuje na to da bismo mogli ciljati majčin mikrobiom ili upalnu molekulu IL-17a", rekao je dr. sc. John Lukens s Odjela za neuroznanosti na UVA.

"Molekula bi se također mogla koristiti kao biomarker za rano dijagnosticiranje", dodao je.

Veza mikrobioma i autizma

Poznato je da u ljudskom tijelu ima više bakterijskih nego ljudskih stanica. Najviše ih ima u probavnom sustavu, gdje većina njih ima pozitivnu ulogu. One nam pomažu u probavi, sprječavaju brojne infekcije i uče naš obrambeni sustav kako da se bori. Već ranije znalo se da poremećaji u funkcioniranju mikrobioma mogu uzrokovati brojne bolesti, osobito neke autoimune kao što su ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest. Također je bilo poznato da je faktor rizika za razvoj autizma u genetici, ali i da bi dio problema mogao biti u okolišu.

U novom prijelomnom radu Lukens i njegovi suradnici otkrili su složenu spregu između zdravlja mikrobioma trudnice i zdravog razvoja djeteta.

"Mikrobiom može oblikovati razvoj mozga na različite načine. On je doista važan za kalibriranje odgovora potomstva na infekcije, ozljede i stres", rekao je Lukens.

Tim s UVA pokazao je da nezdravi mikrobiom majki može uzrokovati probleme u neurološkom razvoju djeteta. Dobra stvar u ovom otkriću je to što se na mikrobiom može relativno lako utjecati pravilnom prehranom, probioticima i presađivanjem uzoraka zdravih fekalija. Svim ovim tehnikama može se uspostaviti zdrava ravnoteža među mikroorganizmima u probavnom sustavu.

Drugi pristup, blokiranje IL-17a, mnogo je rizičniji jer ta upalna molekula ima važnu ulogu u obrani organizma od upalnih procesa. Stoga bi igranje njome moglo imati opasne neželjene posljedice.

Ista molekula već je ranije povezana s problemima u razvoju mozga tijekom trudnoće. No Lukens ističe da će u sljedećem koraku njihove nalaze trebati testirati na ljudima, odnosno na trudnicama. Miševi često predstavljaju dobre modele za ljude, no ne uvijek i za sve. Ipak, više studija pokazalo je da virusne i bakterijske infekcije kod trudnih žena povećavaju rizik za rađanje djece s autizmom.

Nije cijepljenje

Lukens ističe da novi rad, iako pokazuje povezanost neurorazvojnih poremećaja i obrambenog sustava, ni na koji način ne ukazuje na spregu između cijepljenja i autizma.

"Postoji definitivna veza između imunološkog odgovora i razvoja mozga. Međutim, to nema veze s cijepljenjem. To se zbiva mnogo ranije", pojasnio je Lukens.

Znanstvenici širom svijeta do danas su proveli na stotine studija koje su pokazale da ne postoji veza između autizma i cijepljenja. Sumnja na ovu spregu proizlazi iz činjenice da se prvi simptomi autizma očituju u dobi kada djeca dobivaju prva cjepiva. No istraživanja, među kojima je najpoznatije jedno dansko provedeno na više od pola milijuna ljudi, pokazala su da je udio djece s poremećajima iz spektra autizma jednak među cijepljenom i necijepljenom djecom.