PREDSJEDNIK Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ocijenio je da se u Srbiji zbog Oluje ponovno rasplamsalo snažno antihrvatsko raspoloženje koje je među tamošnje Hrvate, koji su također bili nevine žrtve rata, unijelo uznemirenost i povlačenje iz javnog života.

U Srbiji je tijekom vikenda održano više manifestacija u organizaciji državnih, pokrajinskih i mjesnih institucija na kojima se oštrom retorikom osuđivala hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja izvedena 1995.

"Čekamo vrijeme kada će i Hrvati u Vojvodini moći javno i kraj obilježja komemorirati svoja stradanja tijekom 1990-ih! I dok za takvo što u Hrvatskoj postoje i pretpostavke i klima za Srbe, mi smo još uvijek zatočenici straha i bez javnih obilježja stradanja“, napisao je na Twitteru Žigmanov, zastupnik u srbijanskom parlamentu.

Snažno antihrvatsko raspoloženje

U izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini dodao je kako su u Srbiji posljednjih dana, kada se obilježavala 23. obljetnica Oluje, svi bili "svjedoci očitovanja nesvakidašnje unisonog i snažnog antihrvatskog raspoloženja, koje je dolazilo i od strane najviših predstavnika vlasti, koje se odavno ovdje u toj količini i na taj način nije dogodilo“.

"Osim toga, raširenost antihrvatskih stajališta, negativna imenovanja svih događanja iz kolovoza 1995. te tumačenja suvremenih političkih događaja i procesa u Hrvatskoj gotovo da su uniformno pokrila sva područja javnosti, pa se drugačija, pomirljivija i racionalnija stajališta nisu mogla ni čuti, o čemu svjedoči i činjenica da su bili blokirani svi hrvatski televizijski kanali“, naveo je predsjednik DSHV-a.

Oživljavanje nekadašnjih strahova

Posebno brine, dodao je, što je u iznesenim stajalištima izostajalo spominjanje odgovornosti tadašnjih vlasti Srbije i Savezne Republike Jugoslavije za događanja 1990-ih godina u Hrvatskoj kao i tematiziranje stradanja Hrvata iz Vojvodine, napose iz Srijema, koji su također bili nevine žrtve.

"Stoga nije čudo da među Hrvatima u Srbiji oživljavaju nekadašnji strahovi, javlja se dodatna uznemirenost, što za posljedicu ima njihovo povlačenje iz javnog života i nespremnost da sudjeluju u procesima koji se tiču njihove budućnosti. Također nas brine činjenica da se nakon opetovano iznijetih ozbiljnih antihrvatskih izjava otvaraju pitanja kako dosega procesa normalizacije između dviju država, tako i perspektive razvoja hrvatske zajednice u Srbiji“, istaknuo je Žigmanov.  

Naveo je kako strahuje da će se takva klima u Srbiji negativno odraziti na spremnost pripadnika hrvatske manjine da sudjeluju u predstojećim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće.