MINISTARSTVO financija u idućih tjedan dana provodi javno savjetovanje o prijedlogu izmjena Zakona o računovodstvu, kojima bi se uz ostalo ukinula obveza licenciranja računovođa, za koju je bilo predviđeno da stupi na snagu s početkom idućeg godine.

Ministarstvo do 23. studenoga provodi javno savjetovanje o predloženim izmjenama Zakona o računovodstvu, a planira ih Saboru predložiti po hitnom postupku, upravo zbog činjenice što je odredba o lincenciranju računovođa iz važećeg zakona trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine. 

Tako se potvrđuju najave i ministra financija Zdravka Marića i nekih računovodstvenih stručnjaka da će odredba o licenciranju biti ukinute.

Naime, ministar Marić je na konferenciji "Dan hrvatskih financijskih institucija" potkraj listopada najavio da će odredba o licenciranju računovođa biti ukinuta, a nešto ranije, sredinom listopada, najavile su to neke stručne udruge i portali.

Tako je RRIF 16. listopada na svom webu u tekstu predsjednika Udruge Hrvatski računovođa Vlade Brkanića objavio da je na sastanku održanom 12. listopada, a što ga je sazvalo Ministarstvo financija, priopćeno kako je Ministarstvo odlučilo da se briše sporna odredba Zakona o računovodstvu o licenciranju računovođa koji uslužno pružaju obavljanje računovodstvenih poslova drugim pravnim i fizičkim osobama. 

Obveza licenciranja računovođa uvedena je 2015. godine

Obveza licenciranja računovođa bila je uvedena Zakonom o računovodstvu donesenim 2015. godine, i to člankom koji je regulirao da "ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona".

Prvotno je bilo planirano da primjena te odredbe krene s početkom 2018. godine, no izmjenama Zakona iz 2016. godine rok za stupanje na snagu te odredbe produžen je na 1. siječanj 2019. godine.

Već je samo uvođenje odredbe o licenciranju računovođa izazvalo negodovanje računovodstvene struke i poslovnih udruga, koji su tražili ukidanje te odredbe, a Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) je početkom kolovoza prošle godine pokrenula i peticiju protiv licenciranja. Svi su oni upozoravali kako je to dodatno administriranje, da nosi dodatno materijalno i vremensko opterećenje te bi rezultiralo povećanjem cijena. Prema procjenama koje je ranije iznijela Hrvatska udruga poslodavaca, obveza licenciranja tvrtke bi stajala oko 400 milijuna kuna.

Stoga je Ministarstvo bilo osnovalo radnu skupinu s ciljem analize tržišta računovodstvenih usluga, usporedbe s ostalim državama članicama EU-a te prijedloga rješenja. "Većina sudionika izrazila je stav da ne smatra opravdanim i korisnim licenciranje pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju funkciju i poslove računovodstva propisano navedenim člankom 7. Zakona", podsjeća se i u obrazloženju zakonskih izmjena koje su u javnoj raspravi. 

Dodaje se i da je Ministarstvo gospodarstva ukazalo na relevantne činjenice u vezi tzv. licenciranja računovođa u kontekstu nastavka regulatorne reforme tržišta profesionalnih i poslovnih usluga.

Ministarstvo financija u obrazloženju izmjena podsjeća i da je prema OECD-ovoj Product Market Regulation (PMR) metodologiji Hrvatska (mjereno 2013. godine) najrestriktivnije regulirano gospodarstvo unutar EU-a, a licenciranje bi dodatno povećalo razinu restriktivnosti.

Također podsjeća i da je Europska komisija u protekle tri godine (2016., 2017. i 2018.) u izvješćima za Hrvatsku upozoravala na prereguliranost tržišta usluga, ističući i "problem zakonskog licenciranja računovođa kao primjer u prilog prekomjernoj regulaciji tržišta (mjereno prema OECD PMR).

Poduzetnici će isprave moći čuvati u elektroničkom formatu

Uz to, izmjenama Zakona o računovodstvu omogućuje se poduzetnicima da isprave koje čuvaju u pisanom obliku mogu pretvoriti u elektronički format, radi njihova čuvanja i arhiviranja. 

Nakon pretvaranja računa u elektronički zapis bitno je osigurati njihovu vjerodostojnost te da budu uredni i sastavljeni na način da osigurava pravodoban nadzor. 

Time bi se omogućilo poduzetnicima pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprava u elektroničke isprave, uz pridržavanje odredbi Zakona koje propisuju vjerodostojnost tih isprava, objašnjavaju iz Ministarstva financija, uz napomenu da se time administrativno rasterećuju poduzetnici. 

Izmjenama se Zakon o računovodstvu usklađuje i s nekim drugim zakonima, primjerice Zakonom o reviziji i Zakonom o upravljanju državnom imovinom. 

Definira se i tko su subjekti od javnog interesa

Tako se i Zakonom o računovodstvu propisuju da se subjektima od javnog interesa smatraju poduzetnici koji samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom poslovne godine ispune jedan od dva uvjeta - zapošljavaju prosječno više od 5.000 radnika tijekom godine ili imaju aktivu veću od pet milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine. 

Također se odredbe tog Zakona usklađuju sa Zakonom o upravljanju državne imovine, koji više ne navodi podjelu trgovačkih društava i pravnih osoba na one od strateškog i one od posebnog interesa za RH i u skladu s tim odgovarajućih Vladinih odluka, koje je i sama Vlada početkom kolovoza zamijenila novom Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.  

Predloženim se izmjenama Zakona o računovodstvu dodatno uređuje i ovlast Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u pogledu nadzora financijskih obveze sastavljanja financijskih informacija i sl.