UNATOČ tome što ih većina posluje s gubitkom te primaju države subvencije, zaposlenici državnih tvrtki mogu zadovoljno trljati ruke jer će gotovo sve firme dijeliti uskrsnice. Djelatnici Hrvatskih šuma dobit će najveću uskrsnicu, i to u iznosu od 1250 kuna plus još 300 kuna na poklon kartici kao dar u naravi. Veliku uskrsnicu primit će i Hrvatske ceste pa će tako dobiti 500 kuna na plaću i još 600 kuna u poklon bonovima.

Hrvatske autoceste, kao i HŽ Infrastruktura d.o.o., svojim će zaposlenicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 500 kuna, dok će zaposlenici HEP-a i Hrvatskih voda dobiti poklon bon u iznosu od 400 kuna.

HŽ Putnički prijevoz ispatit će uskrsnicu u iznosu od 200 kuna, a isto toliko će isplatiti i HŽ Cargo.

Jedino u Croatia Airlinesu neće biti isplate uskrsnice sukladno nedavno potpisanom Kolektivnom ugovoru, kao i dosadašnjoj praksi.

Istovremeno, dosta tih tvrtki posluje s gubicima i ne bi opstale, a da ih država ne financira. Najbolji primjer za to su tvrtke u sastavu Hrvatskih željeznica. Tako je HŽ Infrastruktura, prema financijskom izvješću za 2017. (za 2018. još nemaju), bila u minusu 33,39 milijuna kuna, dok je istovremeno te godine dobila 958 milijuna kuna državnih subvencija.

Milijunski gubici

HŽ Cargo je u prvih šest mjeseci u 2018. bio u minusu 46 milijuna kuna, a godinu prije imali su gubitak od 56,6 milijuna kuna.

I HŽ Putnički prijevoz iz proračuna dobiva stotine milijuna kuna i bez toga bi propao. Prema posljednjem financijskom izvješću, za 2017. godinu (za 2018. još nije objavljeno), vidi se da bi tvrtka bila u debelom minusu da ju država nije financirala, unatoč tome što HŽ PP zarađuje od prodaje karata.

Tako su ukupni prihodi za tu godinu iznosili 837,685.000,  a rashodi 837,426.000 kuna. Bili su 259.000 kuna u plusu, a od države su dobili 517 milijuna kuna - 441 milijun kuna su iznosile državne potpore za poticanje putničkog prometa, a 76 milijuna kuna državne potpore za modernizaciju željezničkih vozila.

Dugovi željezničkih tvrtki u vlasništvu države povećali su javni dug za oko 1,3 posto BDP-a.

Stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac 2017. su u publikaciji "Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH" upozorili da su željeznice neuspješno restrukturirane te da sva njihova poduzeća podnose svoje gubitke državi, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, zaključili su u svojoj analizi.

Navode da željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna. Ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća je slabija nego prije početka restrukturiranja.

Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza.

Ogromne državne subvencije

Željeznice su, pored brodogradilišta i cesta, treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu i na rast javnog duga i proračunskog deficita. Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je državnih jamstava 12,64 milijardi kuna.

Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države povećali su, navode, javni dug za otprilike 1,3 posto BDP-a.

Croatia Airlines je pak u 2018. ostvario gubitak od 82,2 milijuna kuna, godinu prije su poslovali u plusu zahvaljujući prodaji slotova na londonskom Heathrowu.

Prema posljednjem financijskom izvješću, onom za 2017., Hrvatske ceste su ostvarile gubitak te godine u iznosu od 473.719 kuna.

Iako sad posluju s dobiti (povećane su cijene cestarina), Hrvatske autoceste imaju ogroman teret prezaduženost. Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta, nedavno je otkrio da ukupna zaduženost HAC-a iznosi 2,867 milijardi eura.