OKO AMERIČKOG predsjednika Donalda Trumpa dosad su se vodile brojne istrage, našao se u središtu nebrojenih skandala i afera, a u više navrata govorilo se i o njegovom opozivu. Sada bi ta procedura zaista mogla biti pokrenuta, no ne zbog Rusije, kao što se dosad očekivalo, nego zbog - Ukrajine.

Naime, mogućnost opoziva prvenstveno se spominjala u kontekstu sumnje u dosluh njegove predizborne kampanje s Rusijom, koja se umiješala u američke izbore. No kada je dvije godine duga istraga specijalnog tužitelja Roberta Muellera završila, a njegov dugoočekivani izvještaj izašao bez preporuke da se protiv Trumpa ili još nekoga od njegovih suradnika podigne optužnica, i ideja opoziva u Kongresu izgubila je zamah.

Prema nekim interpretacijama njegovog izvještaja, Mueller je aludirao upravo na proceduru opoziva kao na alternativu podizanju optužnice jer to nije dozvoljeno učiniti protiv aktualnog predsjednika. Mueller se u izvještaju odbio i izjasniti o tome misli li da je Trump počinio zločin ometanja istrage o ruskom miješanju u izbore, objašnjavajući da ne želi "preduhitriti ustavne procese za adresiranje predsjedničkih nedjela".

Muellerov izvještaj iznio je, unatoč Trumpovom inzistiranju da je "potpuno oslobođen optužbi", brojne primjere mogućeg ometanja istrage od strane Trumpa ili njegovih suradnika. Iznio je i primjere mogućeg dosluha s Rusima, ali u tom slučaju je ipak utvrdio kako nema dovoljno dokaza da se Trump "urotio ili koordinirao s ruskom vladom" tijekom predizborne kampanje 2016., što je izuzetno uska definicija dosluha. Mueller je u isto vrijeme zaključio da ruska vlada pokušava osigurati Trumpovu pobjedu jer je očekivala da će od njega imati koristi, a da je Trumpova kampanja očekivala da će imati koristi od dokumenata koje su Rusi hakirali i pustili u javnost. 

Vodstvo oporbe dosad nije htjelo pokretati opoziv jer se boji da će izgubiti

No vodstvo oporbene Demokratske stranke odbilo je, unatoč pritisku dijela zastupnika i glasača, krenuti s procedurom opoziva. Razlozi za to prilično su očiti: dok je za pokretanje procedure, što je ekvivalent optužnici, potrebna obična većina u Zastupničkom domu Kongresa, za sam opoziv predsjednika, prije kojeg je potrebno provesti "suđenje" u Senatu (gornjem domu Kongresa), potrebna je dvotrećinska većina u tom istom Senatu. 

A dok u Kongresu većinu od lani imaju demokrati, u Senatu je i dalje imaju Trumpovi republikanci, koji su dosad pokazali da su puno skloniji zauzeti se za Trumpa nego za sprečavanje zlouporabe predsjedničkih ovlasti. Stoga se demokrati u Kongresu, na čelu s Nancy Pelosi i Chuckom Schumerom, boje da bi pokretanje opoziva bilo misija unaprijed osuđena na neuspjeh koja bi samo pomogla Trumpovom narativu da je on nevina žrtva "lova na vještice". 

No situacija se sada iz temelja promijenila. Što se dogodilo? Trump je, prema dosad dostupnim informacijama, iskoristio svoju predsjedničku funkciju kako bi izvršio pritisak na novog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži sina demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena. Prema nekim izvještajima, Trump je također obećao isporučiti Ukrajini već obećanu vojnu pomoć u vrijednosti od 250 milijuna dolara ako Kijev pokrene istragu protiv Trumpovog suparnika.

Trumpov zahtjev od Zelenskog toliko je alarmirao neimenovanog američkog obavještajnog agenta da je o tome poslao formalnu prijavu glavnom inspektoru obavještajne službe. Prijava ovog "zviždača" došla je do kongresnog Obavještajnog odbora, ali ministarstvo pravosuđa zabranilo je ravnatelju nacionalne obavještajne zajednice da otkrije točan sadržaj prijave kongresnim zastupnicima. 

Trump osam puta tražio od Zelenskog da pokrene istragu protiv Bidena i sina? 

Ovo eksplozivno otkriće prvi je donio Washington Post, a Wall Street Journal je objavio da je Trump u telefonskom razgovoru sa Zelenskim u srpnju čak osam puta tražio da ukrajinske vlasti pokrenu istragu protiv Huntera Bidena i da u toj istrazi surađuju s Trumpovim osobnim odvjetnikom i bivšim gradonačelnikom New Yorka Rudyjem Giulianijem.

Hunter Biden, sin bivšeg potpredsjednika i trenutno najizglednijeg demokratskog kandidata za predsjednika Joea Bidena, bio je član upravnog odbora ukrajinske plinske tvrtke Burisma. Joe Biden je 2016., kako je i sam jednom prilikom priznao pred kamerama, zatražio od tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da otpusti državnog tužitelja. Biden je zaprijetio Porošenku i uskraćivanjem američkih kreditnih jamstava u iznosu od milijardu dolara u slučaju da državni tužitelj ne bude smijenjen.

Odlazak ovog državnog tužitelja zahtijevali su SAD, ali i druge zapadne zemlje, zbog njegovog navodnog toleriranja korupcije koje je ugrožavala vladavinu prava u Ukrajini. No državni tužitelj Viktor Šokin vodio je istragu i protiv Burisme, tvrtke u vlasništvu tajkuna Mikole Zločevskog. New York Times piše da je Hunter Biden, inače pravnik i biznismen, za svoj rad u ovoj tvrtki bio plaćen i do 50 tisuća dolara mjesečno. U Burismi je bio zaposlen od 2014. do travnja ove godine.

Kako izvještava Washington Post, Šokin je već prekinuo istragu protiv Burisme prije nego što je Biden zatražio njegovu smjenu. "Bidenovi napori da smijeni Šokina bili su univerzalno hvaljeni", komentirao je Anders Aslund, švedski ekonomist i stručnjak za istočnoeuropske liberalne reforme.

Nema dokaza da je Biden zloupotrijebio svoju funkciju da izvuče sina od istrage

Kako New York Times i drugi američki mediji navode, naprosto nema dokaza da je Biden vršio pritisak na Ukrajinu kako bi izvukao svog sina od istrage ili moguće optužnice za korupciju. Trenutni državni tužitelj Jurij Lucenko potvrdio je u svibnju za Bloomberg da "nema nikakve dokaze da su američki demokratski predsjednički kandidat Joe Biden ili njegov sin počinili prijestupe".

Unatoč tome, Trump i njegovi suradnici i pristaše iskoristili su ovaj splet okolnosti kako bi optužili Bidena da je surađivao s Ukrajincima u korist svog sina - i na kraju krajeva, u vlastitu korist jer bi Bidenova kampanja bila potopljena kad bi se ispostavilo da je njegov sin sudjelovao u korupcijskoj aferi u Ukrajini.

A sad su Trump i njegov odvjetnik Giuliani možda napravili upravo ono za što optužuju Bidena i demokrate: vršili pritisak na vladu strane zemlje kako bi od nje izvukli političku korist, odnosno sabotirali političkog suparnika. Biden je vjerojatni protukandidat Trumpu na izborima, a njegova inkriminacija ukrajinskom aferom bila bi porazna za demokrate i spasonosna za Trumpa na izborima sljedeće godine.

I Trump i Giuliani su, štoviše, praktički priznali ono što im se stavlja na teret inzistirajući u isto vrijeme da nisu napravili ništa sporno. Giuliani je u burnom intervjuu za CNN priznao da je tražio od Ukrajine da istraži Bidena, ali je to prilično neuvjerljivo opravdavao "traženjem od Ukrajine da istraži tvrdnje da su se Ukrajinci umiješali u izbore 2016. u korist Hillary Clinton". 

Schiff: Opoziv je jedino rješenje ako je Trump stvarno pokušao preko stranog predsjednika napakostiti suparniku

Trump je pak priznao da je sa Zelenskim razgovarao o svom političkom protivniku u američkoj predsjedničkoj utrci Joeu Bidenu i njegovu sinu. "Razgovor se najvećim dijelom odnosio na čestitke, uz veliku korupciju, općenito korupciju, svu korupciju koja se događa i velikim dijelom činjenice da ne želimo da naši ljudi, poput potpredsjednika Bidena i njegova sina, pridonesu korupciji koja je već u Ukrajini", rekao je Trump novinarima jučer pred Bijelom kućom.

No ako se dokaže da je Trump pritiskao Zelenskog da istraži i optuži Bidena, opoziv se nameće kao jedino rješenje, upozorio je Adam Schiff, demokratski predsjednik Obavještajnog odbora Zastupničkog doma koji je predvodio kongresnu istragu o mogućem dosluhu Trumpa i Rusije. 

"Ako predsjednik stopira vojnu pomoć dok istodobno pokušava zastrašiti stranog vođu da učini nešto zabranjeno kako bi napakostio protivniku tijekom predsjedničke kampanje, tada bi to bio jedini odgovarajući lijek za zlo koje takvo ponašanje predstavlja", kazao je Schiff u intervjuu za CNN. Drugi demokrati već su iznijeli isti zahtjev, uključujući predsjedničku kandidatkinju Elizabeth Warren i njujoršku kongresnicu Alexandriju Ocasio-Cortez.

Ali pravi signal da se zahtjev za opozivom ovog puta zaista sprema dala je predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi koja je u pismu zastupnicima napisala: "Ako administracija ustraje u sprečavanju ovog zviždača da otkrije Kongresu moguće ozbiljno kršenje ustavnih dužnosti ovog predsjednika, onda će ući u ozbiljno novo poglavlje bezakonja koje će nas odvesti u sasvim novu fazu istrage."

Pelosi se, baš kao i Schumer, Biden, Schiff i drugi vodeći demokrati, dosad protivila pokretanju opoziva. Iako ga sad nije izričito odobrila, sve upućuje upravo na taj scenarij.

Je li ova afera zaista tako ozbiljna kako je demokrati i neki američki mediji predstavljaju? Nisu li u pravu republikanci i Trumpu skloni mediji poput Fox Newsa koji tvrde da je Bidenova umiješanost u situaciju u Ukrajini pravi skandal?

Možda najbolji odgovor na ta pitanja dao je CNN-ov analitičar Stephen Collinson: "Od predsjednika se očekuje da djeluje u interesu svih Amerikanaca i da ne koristi svoje goleme ovlasti u vanjskoj politici kako bi slijedio političke osvete ili potkopavao američku demokraciju. Utemeljitelji nacije vidjeli su predsjedništvo kao javni trust, što znači da predsjednici ne smiju stavljati svoje interese iznad nacionalnih interesa." A sve se više čini da je Trump učinio upravo to - zloupotrijebio svoju funkciju za vlastitu korist, a na štetu američke demokracije, utemeljene na poštenim izborima i bez vanjskog uplitanja.